Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt, kontinuirano poziva sve u BiH na dijalog, no kako razgovarati u atmosferi ucjena, prijetnji, kada je i lično na početku mandata upozoravao na mogućnost sukoba.
“Tačno je, i kroz diskusije sa građanima, ne samo političarima, ustanovio sam da oni imaju sasvim druge brige od ovog hodanja po jajima koje imamo u političkim diskusijama. Oko 900 hiljada ljudi u BiH, ako mjerimo po evropskim standardima, žive na rubu siromaštva, broj nezaposlenih je preko 30 posto, neto plaća je oko 500 eura, a prosječna penzija je malo više od 200 eura, pa to su pitanja o kojim se u BiH mora govoriti a ne treba li nam neka nova agencija za lijekove. U posljednjih osam godina oko pola miliona ljudi je otišlo iz BiH”, rekao je gostujući u Pressingu na N1.
Istakao je da bosanskohercegovači entitet Republika Srpska ima kredite i finansijska situacija je jako loša.
“Ljudi jednostavno odu u London na berzu i posude novac, ko će to vraćati, kako će to ići, ta se pitanja moraju razmatrati.”
Problem je što ova pitanja političari koji žive u vilama, s milionima na računima, ne razmatraju, konstatuje voditelj, te zahtijeva odgovor na ranije Schmidtove navode o tome da u BiH postoji opasnost od sukoba.
“Internacionalno, BiH nije dosta poznata i ja tu pokušavam nešto da učinim, da promijenim. Neki imaju ideju da je situacija sada kao devedesetih godina, ja ne mislim da je to tako, ne mislim da smo mi u ratnoj opasnosti. Opasnost od nestabilnosti postoji ali nju sama BiH pravi, ona nije unesena izvana u BiH”, rekao je.
Na pitanje ko pravi nestabilnost, jesu li to Dodik i njegov SNSD, kao što je naveo u Izvještaju Vijeću sigurnosti UN-a ističe da Međunarodna zajednica želi pomoći, ali ne i odlučivati.
“Tu sam vrlo jasan, i ja to svuda kažem, ali želim isto tako da kažem da te odluke koje imaju veze s jednim imenom, da li bi problemi bili riješeni da nema Dodika? Ja se sjećam i perioda kada se s njim dobro sarađivalo, sada je drugačije. Cijela zemlja treba da donese odluku da se orjentira ka drugim temama. Međunarodna zajednica je tu i ona će pomoći kada bude trebalo, ona to mora, ali će pomoći samo u onolikoj mjeri da to bude pomoć za samopomoć, neće odlučivati za vas.”
Vojska se ne može podijeliti, kategoričan je visoki predstavnik.
“Ja sam zahvalan međunarodnoj zajednici što smo uspjeli da ove ideje iz Banjaluke ipak malo ostavimo po strani. Dvije, tri vojske, to ne može biti, riječ je o Sporazumu o transferu nadležnosti i on mora opstati, mora ostati jedna zajednička vojska a to su Oružane snage. NATO i EUFOR su tu za stabilizaciju i ja sam zahvalan da je percepcija kod NATO-a, ali u EUFOR-u postala malo jača, i nije riječ o broju vojnika, nego je riječ jednostavno o stabilnosti. Iskreno, ne računam na to da će doći neki bataljoni, nego na stabilnu prisutnost u nekom okviru”, rekao je Schmidt za N1.
“Bonske ovlasti nisu samo za smjenjivanje političara, kao što je upravo i moj prethodnik pokazao, one mogu da se koriste i za donošenje zakona”, rekao je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt gostujući u Pressingu.
On je u večerašnjoj emisiji naglasio da se efikasnost instrumenata nekada sastoji od toga da se ne najavljuje svaki korak koji će se poduzeti i da ne želi da se u BiH sada samo bave pitanjem kada će se primijeniti te ovlasti.
“U demokratskom ponašanju ima i drugih aktivnosti. Evo, Ustavni sud – ja vidim napad na nezavisnost pravosuđa i vrlo je važno da se to zajedno rješava. Međunarodna zajednica je vrlo jasno odbacila ideje o tome da strane sudije ne budu dio Ustavnog suda. Mi ćemo voditi računa da ostane na tome, a prednost je u tome da oko BiH niko nije zainteresiran za to da se konflikt zaoštrava i da dođe do raspada države”, naglasio je Schmidt.
Naveo je da smatra da ima podršku Međunarodne zajednice za bonske ovlasti, a zbog toga je i bio u glavnim gradovima raznih zemalja.
“Nisam bio u Tokiju i Moskvi još uvijek, ali u svim drugim glavnim gradovima zemalja koje su u Upravnom odboru PIC-a sam bio i dogovarao se sa ljudima i posljednja sjednica PIC-a koju smo imali nedavno je donijela vrlo dobre zaključke”, istakao je on.
Dodao je i to da ponekad ne shvata o čemu je riječ i šta se uopšte traži.
“S jedne strane kažu mirno razilaženje, pa onda kažu originalni Dejton. Pa onda neko govori tamo da neko majorizira nekoga, a ja sam znate pragmatični Nijemac. Hajde da sjednemo, a ne da govorimo o drugom uvijek, nego hajde da kažemo jedni drugima šta ustvari ko hoće. Kakve i koje regulative možda ne funkcioniraju i koje možda treba da se poboljšaju, ali ‘toprediranje’ Dejtonskog sporazuma na taj način da ga se želi uništiti, poništiti, sa svim posljedicama, to se ne može gledati. Mi imamo situacije u kojima se može razgovarati o mnogim stvarima, imamo mogućnost donošenja zakona, ali se mora razumjeti i u Banjaluci da ako se dogovori zajedno o nečemu, a onda više ne želim ono o čemu sam se dogovorio, onda mi je potreban i onaj drugi s kojim sam se o tome dogovorio da s njim razgovaram na koji način bih napravio nešto novo”, kazao je Schmidt za N1.
Istakao je da je protivljenje njegovom imenovanju bez osnove te da su, pravno gledano, svi njegovi prethodnici imenovani na isti način.
“Rad PIC-a i donošenje odluka su neupitni. Ranije je Rusija učestvovala u tome i čini mi se da je ovo taktička situacija. Kada je riječ o meni lično, Moskva me ne napada direktno, nego moju funkciju, ali mislim da se i o ovome može razgovarati. Međunarodna zajednica, s izuzetkom Rusije, nastupa jedinstveno”, rekao je.
Na pitanje da li će ići u Moskvu, Schmidt kaže da iako je najavio neće, jer nisu se stekli uslovi.
“A što se tiče Milorada Dodika, poručio sam mu, susrest ću se s njim ako treba i na Fiđiju, ali neće dobiti nikakav poseban tretman kao partner u razgovoru. Nije preporučljivo da se sve vrti oko njega. Dodik nije jedina osoba koja zastupa nekoga. Ja njega kao predstavnika političkog respektujem, ali očekujem reciprocitet”, istakao je. (tl)