Šestu godinu nekoliko nevladinih organizacija organizuje obilježavanje 25. novembra, Dana državnosti Bosne i Hercegovine, na kraljevskom gradu Bobovcu, pored Vareša.
U organizaciju su uključeni Srpsko građansko vijeće, Hrvatsko narodno vijeće, Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI), Merhamet, Radničko kulturno – umjetničko društvo “Proleter” i Asocijacija nezavisnih intelektualca “Krug 99”, javlja Anadolu Agency (AA).
“Ova manifestacija se održava na način koji bi trebao da senzibilizira našu javnost prema onome što jeste Bosna i Hercegovina, ne u sadašnjem trenutku koji je takav kakav jeste i izaziva razne nedoumice, nego da senzibilizira našu javnost sa svojom domovinom i državom, da jedni drugima pruže ruku i da obnove svoju kulturu života u različitosti, razumijevanju i toleranciji”, pojasnio je koordinator nevladinih organizacija i predsjednik Asocijacije nezavisnih intelektualca “Krug 99” Adil Kulenović.
Kako je kazao, iz tog razloga su htjeli da se Dan državnosti Bosne i Hercegovine ne obilježava tek forme radi sa zastavama i na nekim tradicionalnim mjestima, nego baš na simboličnom mjestu – kraljevskom gradu.
“Posljednji bosanski kralj je stolovao na Bobovcu. Hoćemo da se vratimo svojim korijenima. Nakon dugovijekovne okupacije Bosne i Hercegovine pod kojom je živjela kroz stoljeća, Bosna i Hercegovina se ipak 1943. godine vratila sama sebi. Te 1943., na drugom zasjedanju ZAVNOBiH-a, donesena je konačna odluka o obnovi državnosti Bosne i Hercegovine, obnovi stare državnosti. Velika je zasluga ZAVNOBiH-a za obnovu državnosti Bosne i Hercegovine, ali on se takođe mora posmatrati kao historijska činjenica. Historija se ne odvija samo u jednom trenutku i ostaje takva zauvijek. Historija je uvijek podložna promjenama i razvoju u zavisnosti od raznih okolnosti – političkim, ekonomskim, kulturnim”, rekao je Kulenović.
Podsjetio je da je te 1943. godine rečeno da Bosna nije ni srpska ni hrvatska ni muslimanska, nego da je i srpska i hrvatska i muslimanska.
“I to je u tim historijskim okolnostima sigurno bilo nešto najvažnije. Ali, nedostatak je bio u tome što nije rečeno da je Bosna i bosanska. Da je država svih njenih ljudi, svih građana bez obzira da li se etnički, konfesionalno ili na drugi način izjašnjavali. Raspadom Jugoslavije došlo je i do nužnog formiranja identiteta i suvereniteta, teritorijalne nezavisnosti Bosne i Hercegovine, koja je potvrđena ne samo u referendumu, nego bih rekao i krvavim ratom”, izjavio je Kulenović.
Smatra da se Bosna i Hercegovina od te prve faze morala razvijati dalje.
“Sada, u ovom trenutku pred ovim generacijama je historijska odgovornost da se konačno napravi historijski pomak kako bi izašli iz ovog etno plemenskog načina razmišljanja, kako bismo izašli iz stanja devetnaestovjekovnog koncipiranja onoga što jeste jedno društvo i država, da konačno uđemo u zajednicu modernih evropskih država”, istakao je Kulenović.
Mišljenja je da to što je Bosna i Hercegovina zajednica koja ima multietnički karakter ”ne bi trebalo da bude prepreka njenom ulasku i stasavanju u modernu civilizaciju”.
“Prvi razlog je taj što danas u svijetu živi između 5.000 i 7.000 različitih naroda ili etničkih grupa. Svi ti narodi su u određenim državnim, društvenim, političkim i ustavnim određenjima našli svoje mjesto i pozicije i izgradili mogućnost za svoj slobodan i nesmetan razvoj. Danas u svijetu ima oko 200 članica Ujedinjenih nacija. Ne može svaka etnička grupa biti istovremeno i država jer bi to značilo neki novi treći svjetski rat”, pojasnio je Kulenović.
Mišljenja je da ideologija kojom Bosna i Hercegovina ne može da izađe iz etno-konfesionalnog političkog uređenja jeste samo ideologija i obična laž.
“Mislim da je budućnost Bosne i Hercegovine u tome da postanemo samosvjesni da nam je ovo zajednička domovina, da imamo vlastitu kulturu zajedničkog života koja ima veliku tradiciju. Mislim da je razvijanje identiteta, ne samo obrazovnog, etničkog i konfesionalnog, bitno kao i razvijanje svog domovinskog identiteta koji jeste neosporno bosanski. Kažem bosanski jer mislim na tradiciju i stvarni naziv naše države koji je sve do Austro-ugarske postojao pod nazivom Bosna”, rekao je Kulenović.
Dotakao se i trenutnih političkih dešavanja u Bosni i Hercegovini.
“Imam osjećaj da što su veći pritisci, upravo prema identitetu Bosne i Hercegovine, da se toliko javlja i bosanski inat. Ljudi počinju pažljivije posmatrati šta je naša domovina i da li se može u vječnom očekivanju da se obnove sukobi pa i rat. Međutim, ove godine Dan državnosti zaista dočekujemo u specifičnim okolnostima kada je objektivno u toku izvršenje državnog udara, kada nam neke velike sile poput Sjedinjenih Američkih Država garantuju da rata neće biti, ali nam ne garantuju da neće doći do daljeg urušavanja naše države”, istakao je Kulenović.
Podsjetio je da ne treba zaboraviti da je prije 30 godina isto rušen ustavni poredak RBiH nakon čega je uslijedio rat.
“Međutim, uvjeren sam da razloga za defetizam nema zato što je Bosna i Hercegovina u svojoj historiji prolazila brojne periode izrazito kritičnih situacija. Ali je uvijek nalazila svoju unutrašnju snagu koja je u krajnjem slučaju dovodila do njene obnove i daljeg razvoja. Ne treba gubiti iz vida da su silnici prolazni, da država opstaje u onoj mjeri u kojoj to narodna volja, u onoj mjeri koliko je prisutna kultura zajedničkog života. Nemam prevelike bojazni da će BiH nastaviti svoj nezavisan put u budućnost, da će i dalje graditi svoju državu i naciju na način primjeren drugim evropskim i savremenim državama”, rekao je Kulenović.
Kako je kazao, kao svaki razuman čovjek pokušava činiti sve pa i obilježavanjem Dana državnosti Bosne i Hercegovine na Bobovcu, kako bi se doprinijelo tome da se sačuva kultura zajedničkog života.
Obilježavanje Dana državnosti Bosne i Hercegovine na Bobovcu je 25. novembra u 12 sati. Organizovan je i prevoz ispred Zemaljskog muzeja u Sarajevu.