Građani Tuzle sve više selektiraju otpad i doprinose čišćoj sredini

U BiH se reciklira oko 2 posto, a ostalo završava negdje, na nekim deponijama. Plastika se tek nakon nekoliko stotina godina razgrađuje

0
96
Svijest o zaštiti okoline još uvijek je na niskom nivou kod ljudi u BiH (Foto: Ilustracija, nt)

Građani Tuzle sve više vrše primarnu selekciju otpada, pokazuju podaci JKP “Komunalac” Tuzla. Time doprinose globalnom rješavanju problema zbrinjavanja plastike u svijetu.

Proizvodnja plastike u svijetu bilježi trend rasta što otežava rješavanje problema zbrinjavanja te vrste otpada. U Tuzli se radi na rješavanju ovog problema, pa je veliki broj naselja uključne u selekciju otpada i rezultati su dobri.

“Postavljanjem tipskih objekata za odlaganje ambalažnog otpada, u 2020.godini smo imali oko 210 tona ambalažnog otpada. Postavljenjm tipskih objekata po gradu, do novembra ove godine imamo 420 tona. Sa ovim trendom preuzimanja otpada do kraja godine to bi bilo oko 500 tona što je duplo više nego prije dvije godine kada samo počinjali sa poslom”- pojasnio je Edin Dizdarević, rukovodilac sektora tehničkih poslova JKP “Komunalac” Tuzla.

Više raditi na selekciji otpada

Od selektovanog otpada oko 40 posto je plastika, a ostatak karton i papir. Na deponiji “Desetine” u Tuzli se dalje u sortirnici vrši selekcija, baliranje i prodaja plastike.

“Trenutno imamo plasman za određena frakcije, kao što je pet-ambalaža, transparentna folija, gajbice od voća i povrća. Ima tu još dosta plastičnih masa, ali nemamo za njih plasman prema otkupljivačima”- kaže Dizdarević i naglašava da u narednom periodu treba raditi na pronalasku rješenja i za to.

Selekcija i otkup plastičnog otpada je nešto na čemu se treba više raditi posebno kada se priča o Tuzli koja ima ogromne količine plastike kao otpada, a mali dio se izdvaja i reciklira.

“Mi moramo shvatiti da imamo problem, da motovišemo građane da povećaju količinu odvjene plastike, da se uvežemo sa firmama koje vrše otkup i recikliranje kako bi se vidio i finansijski efekat. Naše javno komunalno preduzeće radi to, ali su te količine male, a zahtjevaju kompletan proces, imaju visoke troškove. Kada količine porastu, doći će do neke isplativosti i održivog procesa”- mišljenja je Džemila Agić, direktorica Centra za ekologiju i energiju Tuzla.

Masovna ekspanzija plastike započela je u drugoj polovini 20. stoljeća, kada se otkrilo da se može koristiti za proizvodnju PVC-a. nOd 1950. do 2017.godine proizvedeno je oko 9,2 milijarde tona plastike. To je više od tone dnevno po osobi na planeti danas. Od 2000.godine do danas je proizvedeno više plastike nego proteklih 50 godina.

Bez adekvatnih sistema za upravljanje otpadom

Sve češće se koristi plastika za jednokratnu upotrebu koja biva pomiješana sa drugim komunalnim otpadom. Kao takva bačena na divlje deponije u prirodi, utiče na zemlju i vodu što je opasno za ljudsko zdravlje.

Na rješavanju problema zbrinjavanja plastičnog otpada rade Fondacija Heinrich-Böll-Stiftung Sarajevo, Centar za ekologiju i energiju Tuzla i Centar za životnu sredinu Sarajevo, a koji su načinili publikaciju “Atlas plastike: Činjenice i brojke o svijetu sintetičkih polimera“. Bosna i Hercegovina još uvijek nije uspostavila adekvatne sisteme za upravljanje otpadom. Selekcija otpada gotovo da ne postoji, pa posljedično ni reciklaža. Ogromna količina plastike koja se uveze svake godine većinom završava pored puteva, u rijekama, na deponijama.

Prema procjenama UNDP-a, u 2018. godini u Bosni i Hercegovini, proizvedeno je oko 150.000 tona plastičnog otpada. Procjenjuje se da se reciklira oko dva posto, dok ostatak završi na kontoliranim ili nekontroliranim odlagalištima otpada.

“U BiH se reciklira oko 2 posto, a ostalo završava negdje, na nekim deponijama. Plastika se tek nakon nekoliko stotina godina razgrađuje. Znači, ostaje nam tu na nekoliko stotina godina. One ne ostane na deponijama nego završava svugdje i vraća se nama u organizam kroz mikroplastike. Znači, nije problem da plastika visi negdje nma drvetu već je problem za našse zdravlje”- kazala je Judith Brand, direktorica Fondacija Heinrich-Böll-Stiftung Sarajevo.

Reciklaža znatno ispod standarda EU

Plastika ubrzava klimatske promjene. Ako se aktuelni trendovi nastave, ona će uzrokovati gotovo 56 gigatona emisija CO 2 do 2050. godine. Drugim riječima, proizvodnja plastike mogla bi koštati 10 do 13 posto preostalog ugljičnog budžeta kako bi se globalno zatopljenje zadržalo ispod 1,5 Celzijevih stepeni, pojašnjeno je u pomenutoj publikaciji.

Prema podacima koje su dostavili operateri sistema iz Federacije Bosne i Hercegovine u svojim godišnjim izvještajima za ambalažni otpad, sakupljena plastika, koja je preradom iskorištena u neke druge svrhe, za period od 2014. do 2018. godine je iznosila 2.886, 3.784, 4.118, 3.424 i 3.444 tone.

Prema podacima iz Republike Srpske, sakupljena plastika koja je predata na preradu iznosi za period od 2014. do 2017. godine 332, 385, 198 i 184 tone. Ciljevi za recikliranje plastike za Federaciju Bosne i Hercegovine u periodu 2016–2021 iznosili su 16 posto godišnje, a za Republiku Srpsku 16–20 postoza 2018. godinu. Ovi ciljevi su znatno ispod ciljeva EU Direktive za ambalažu i ambalažni otpad. (Nataša Tadić)

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here