Mijo Franković: “Trgovačka” Tuzla

Kulturno istorijsko graditeljsko ambijentalno jezgro grada Tuzla čini „Stara Čaršija“ sa raritetno neponovljivim prostornim oktogonom odakle se razvija i ulica „Trgovačka“.

Kulturno istorijsko graditeljsko ambijentalno jezgro grada Tuzla čini „Stara Čaršija“ sa raritetno neponovljivim prostornim oktogonom odakle se razvija i ulica „Trgovačka“.

Ova legenda koja je nastala u vrijeme moralne krize Rimskog carstva aktuelna je i tokom globalne istorije društva u svim njegovim epohama u kojima vlada moralno rasulo i materijalni nestanak, pa tako i u ovo naše vrijeme

Od čovjeka jedinke pa do skupno etabliranih osoba u razne institucije, organizacije i establišmente, naši životi su fragmentirani u krugove kao zatvorene strukture negirajući svaku mogućnost žive komunikacije između njih

Na klupama su često urezana imena ili njihovi inicijali i datumi događaja i uspomena nezaboravljenih. U prošlom „carstvu ovozemaljskom“ na klupama se moglo i prenoćiti

Obezglavljivanje je i rušenje graditeljskog naslijeđa ili dekapitacija kulturnog identiteta grada i nacionalnog identiteta

Čovjek je prolazno biće jer sve što se rodi lopata negdje sačeka, te kao takav ostaje u našim sjećanjima, virtualnim ili napisanim što se zove „enciklopedija“. U njoj je sadržana svekolika složenost našeg postojanja, koračanje kroz pejzaže života ili zamjenski rečeno „enciklopedija ljudske patnje i odsjaja radosti“

Niz ulančanih krimena izvršenih nad tuzlanskim municipijem najprije urbanističkog i saobraćajnog, može biti revidirano i ispravljeno ako se vratimo restauraciji kulturološkog žrtvenika koji je čak i u davna vremena bio lučonoša ne samo Tuzle nego i dijela Evrope

Žalosti me što fluid graditeljske snage Mimar Hajrudina nije mogao doći do Tuzle da poslije Jablaničke pruge i na tuzlanskoj štreki uništi biljni korov, tu sramotnu patinu političke stvarnosti na željezničkoj pruzi do Miričine

Otac bi sa „šihta“ na Badnjak uvijek dolazio vidno raspoložen, saopštavajući nam razlog njegova raspoloženja. „Zamisli „ablez“ (Bošnjak) je bez moga pitanja sam se ponudio da umjesto mene radi na Božić, kao što ću i ja za Bajram njega zamijeniti.“

Toponimi čine jedan prevažan sloj kulturnog naslijeđa. Uljepšavaju i obogaćuju jezik naroda svojim estetskim svojstvima, semantikom, motivacijom, simbolikom, temeljem svoje izvornosti

Susret čovjeka sa njegovim okruženjem proizvodi šok, razočarenje i strah. Pejzaž kao umjetnost prirodnog okruženja više ne postoji

Vatra je veoma snažan nepobjediv, prirodni ili sudbinski fenomen. Ona čak ima i najsnažnije simboličko, estetsko i kultno značenje u trajanju civilizacije