Žustra poslanička rasprava o stranim sudijama Ustavnog suda

0
54

Žustru raspravu među poslanicima Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovini izazvao je Prijedlog zakona o izboru sudija Ustavnog suda BiH koje je prethodno birao predsjednik Evropskog suda za ljudska prava.

Predlagači zakona su poslanici: Nebojša Radmanović, Snježana Novaković-Bursać, Nenad Stevandić, Nenad Nešić, Jakov Galić, Obren Petrović, Dragan Bogdanić, Sanja Vulić, Ljubica Milјanović, Borjana Krišto, Nikola Lovrinović, Mijo Matanović, Predrag Kožul i Darijana Filipović u prvom čitanju.

Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma PSBiH nije utvrdila usaglašenost s Ustavom i pravnim sistemom BiH, niti je podržala principe predloženog zakona, kojim se pobliže uređuje postupak izbora sudaca te prestanak mandata trojice sudaca stranih državljana koje je izabrao predsjednik Evropskog suda za ljudska prava.

Tim zakonskim prijedlogom definirano je da se za suca Ustavnog suda bira državljanin Bosne i Hercegovine s pravom glasa koji je “istaknuti pravnik visokog moralnog ugleda”.

Navedeno je da se izbor domaćih sudaca provodi tako što Predsjedništvo BiH imenuje tri domaća suca u Ustavni sud, i to dva iz Federacije BiH i jednog iz Republike Srpske. Imenovane suce od Predsjedništva BiH potvrđuje Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH natpolovičnom većinom u svakom klubu konstitutivnih naroda.

Poslanik Socijaldemokratske partije (SDP) BiH Saša Magazinović upozorio je i da su domaćih šest sudija pod političkim uticajem te je problematizirao i izbor domaćih sudija Ustavnog suda.

Da Stranka demokratske akcije (SDA) neće podržati ovaj zakon najavila je poslanica Alma Čolo jer BiH kaže nije spremna za to, a posebno jer poslanici tvrde da je šest domaćih sudija povezano sa političkim strankama i potrebni su strani sudci da bi bile balans.

Podvukla je da se SDA prigovara da su dva sudca Bošnjaka visoki članovi SDA, ali da bi oni bili sudci morali su podnijeti ostavku u SDA.

Kazala je da se predlagači pozivaju na prioritete Evropske komisije, u kojima se navodi obaveza rješavanja pitanja stranih sudija u Ustavnom sudu BiH, ali u 14 prioriteta Evropske komisije, puno je onih koji su prije tog.

Zastupnik SDP-a Saša Magazinović je kazao da je Čolo “osigurala vizibilnost desecima hiljada koji će pogledati priznanje zastupnika SDA koji priznaje da je dvoje sudija Ustavnog suda iz SDA”.

Magazinović je potom žustro diskutirao kazavši da je poslanica Čolo i predsjedavajuća Ustavnopravne komisije Doma kazao da je Čolo osigurala vizibilnost desecima hiljada koji će pogledati priznanje poslanika SDA koji priznaje da je dvoje sudija Ustavnog suda iz SDA.

Upitao je “da li će tako biti s članovima Centralne izborne komisije (CIK) koji su pod kontrolom stranaka te njima nije stalo da izbori budu fer i pošteni”.

Odgovorila mu je poslanica Čolo koja je ponovila da sudije ne mogu biti članovi partije i da se ne smiju rukovoditi političkim ubjeđenjima te su to uvjeti koje je potrebno da se poštuju u svim demokratskim državama.

– Kada je Ahmet Šantić imenovan za člana CIK-a ja sam se prijavila na tu poziciju, ali mi je rečeno da mora proći SDP-ov kandidat i prošao je SDP-ov kandidat – pojasnila je Čolo.

Poslanik SDA Safet Softić ocijenio je da diskusija Magazinovića nije na mjestu te je iznio nekoliko neistina u svom izlaganju, a ujedno je i omalovažio poslanicu Čolo kao predsjednicu Ustavnopravne komisije što ne liči na njega.

– Iznio je i grubu neistinu o sudcima Ustavnog suda, a nije se ni udostojio da čuje šta mu je Čolo replicirala – istaknuo je Softić.

Poslanik SDA Zukan Helez kazao je da ni ovaj zakon nije u skladu sa Ustavom te je upitao poslanike zašto predlažu na usvajanje zakone koji nisu u skladu s najvišim aktom države te je dodao da on nema ništa protiv da svih šest domaćih sudaca budu Srbi ili Hrvati, jer govori kao Bošnjak, ukoliko će to biti časne osobe.

Komentirao je i poslanik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH Nikola Lovrinović koji je kazao da se ovim zakonom brani suverenost države, ima zakonsko uporište te je pozvao poslanike da se odbaci ovo mišljenje i da se postupak vrati nazad Komisiji na odlučivanje.

On je pozvao koalicione partnere da budu vlast i da se na taj način odnose prema državi.

Poslanik Srpske demokratske stranke (SDS) Mirko Šarović ocijenio je da postoji ustavnopravni osnov za ovaj zakon i Ustav nije prepreka da se zakonom uredi pitanje koje je problematično godina i došlo je vrijeme da se nađe rješenje zakonski, bez promjene Ustava, stava je.

– No, duboko smo nezadovoljni sadržajem zakona jer je on kratkog dometa i neće dovesti do krajnjeg cilja i potrebna je mnogo veća širina da bismo došli do konačnog rješenja i u tom smislu dat ćemo šansu amandmanima kako bi se učinio bolji. On je ovako za jedan izborni proces što je nama neprihvatljivo – pojasnio je.

Predsjedavajući Doma Nebojša Radmanović (Savez nezavisnih socijaldemokrata – SNSD) nekoliko puta pozivao je poslanike da se vrate u okvire dnevnog reda budući da su poslanici razgovarali o izboru članova CIK-a, o izjavama političara, a rasprava se trebala voditi o negativnom mišljenju Komisije o tom zakonu.

Rasprava je okončana, a potom je predsjedavajući proglasio jednosatnu pauzu u zasjedanju i najavio treći nastavak sjednice za sutra, 21. maja. (Fena, tl)

Download PDF

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here