Nacionalni rekordi su pali u osam zemalja, a regionalni rekordi u još tri, prenosi BBC.
Varšava, Poljska, imala je 18,9 stepeni Celzijusa (66F) u nedjelju, dok je Bilbao u Španiji mjerio 25,1C°, odnosno, više od 10C° iznad prosjeka.
Blago evropsko vrijeme dolazi u vrijeme kada se Sjeverna Amerika suočava sa jačim olujama, nekoliko dana nakon smrtonosnog zimskog hladnog naleta u kojem je poginulo više od 60 ljudi, prenosi N1.
Za dijelove sjevernog Srednjeg zapada prognozirani su jak snijeg i kiša koja se smrzava, dok se jaka grmljavina i tornada očekuju u Teksasu, Oklahomi, Arkanzasu i Luizijani.
Najtoplija godina u Evropi
Ali na evropskoj strani Atlantika, vrijeme je bilo ugodno za mnoga mjesta početkom godine.
Temperature u Holandiji, Lihtenštajnu, Litvaniji, Letoniji, Češkoj, Poljskoj, Danskoj i Bjelorusiji obarale su nacionalne rekorde.
Rekordi stanica oboreni su u Njemačkoj, Francuskoj i Ukrajini.
Nedostatak snijega prijeti Alpama i vlažnom zimskom sezonom, a glečeri koji nestaju prijete vodosnabdijevanju Evrope.
Temperatura zabilježena u Varšavi 1. januara bila je 4C° viša od prethodnog rekorda za mjesec, a rekordna temperatura Bjelorusije iznosila je 16,4C°, oko 4,5C° iznad prethodnog rekorda.
U Španiji, novogodišnje temperature u Bilbau bile su ekvivalentne prosjeku u julu, a dijelovi Katalonije, uključujući Barselonu, podliježu ograničenjima korištenja vode.
Rekordi se stalno obaraju, ali je neobično da razlika bude veća od nekoliko desetinki stepena.
U Švajcarskoj su temperature dostigle 20 stepeni Celzijusa, a toplo vrijeme je utjecalo na skijališta širom Alpa koja su zabilježila manjak snijega.
Ipak, nije sve toplo u Evropi – niže temperature i snijeg se predviđaju u dijelovima Skandinavije, a očekuje se da će Moskva do vikenda pasti na -20C°.
Samo nekoliko dana ranije, Velika Britanija, Irska, Francuska i Španija proglasile su 2022. najtopliju godinu u historiji.
U Velikoj Britaniji je svaki mjesec osim decembra bio topliji od prosjeka. U samom decembru je padao snijeg u velikim dijelovima zemlje, iako su uslovi sada blaži i vlažniji.
Toplotni talasi su postali češći, intenzivniji i duže traju zbog klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem.
Međutim, topli zimski događaji poput ovih nemaju isti ljudski utjecaj kao ljetni vrućini, što može dovesti do velikog broja smrtnih slučajeva.
Svijet se već zagrijao za oko 1,1C° otkako je počela industrijska era, a temperature će nastaviti rasti osim ako vlade širom svijeta ne naprave strmoglave smanjenje emisija.