Zastarjelo 38.000 novčanih kazni u iznosu višem od 42 miliona KM

Ovu neefikasnost u naplati kazni i niz drugih problema detektovao je Ured za reviziju institucija Bosne i Hercegovine u svom novom izvještaju.

Revizija je, kako su naveli, provedena s ciljem da se utvrdi da li su institucije BiH osigurale osnovne pretpostavke za efikasan inspekcijski nadzor. Nalazi revizije ukazali su da nisu.

Prema podacima IDDEEA-e, u posljednjih šest i po godina, po osnovu zastarjelosti iz Registra novčanih kazni izbrisano je više od 38.000 novčanih kazni izrečenih prekršajnim nalogom, koje su izdale institucije BiH u iznosu višem od 42 miliona KM – pišu revizori.

Činjenica jeste da se većina tih kazni odnosi na kazne Uprave za indirektno oporezivanje BiH gdje je rok zastare deset godina, ali prema iskustvu, većina će ih ostati nenaplaćena.

Ukupan dug prema institucijama BiH, po neplaćenim novčanim kaznama u periodu od četiri godine, iznosi oko 10,5 miliona KM, kojima prijeti mogućnost zastare i brisanja iz registra. Ovo, pored toga što dovodi u pitanje svrhu inspekcijskog nadzora, u značajnoj mjeri onemogućava punjenje budžeta. Ukoliko kažnjeni ima mogućnost da ne plati kaznu, poruka koja se na taj način šalje drugim subjektima nadzora je vrlo negativna i u jednom dijelu obesmišljava samo izdavanje kazne – ukazali su revozori.

Osim toga, problem je što u institucijama BiH nisu jasno definirane nadležnosti inspekcija niti postoji efikasna koordinacija između inspekcija pa zaposleni ni ne znaju koje sve inspekcije djeluju u institucijama.

Uprkos tome, institucije ni Vijeće ministara Bosne i Hercegovine nisu poduzimali ništa da otklone ove probleme.

Inspektorat Ministarstva sigurnosti ne provodi inspekcijski nadzor, iako uspostavljen prije više od deset godina. I pored činjenice da je mogućnost izricanja kazni predviđena Zakonom o veterinarstvu, granični veterinarski inspektori u praksi nemaju mogućnost izricanja novčanih kazni – neki su od primjera koje navode revizori kako bi ukazali na važnost definisanja nadležnosti.

Nadalje, ukazano je da Inspekcija Ministarstva komunikacija i prometa nema jasno definisane nadležnosti da kontroliše primjenu dva važna podzakonska propisa koja se tiču postupka certificiranja vozila i homologacije.

Među najvažnijim nalazima revizori su naveli i to da inspekcije nemaju čak ni sveobuhvatne evidencije, a rezultat toga je da ne znaju tačan broj subjekata koje bi trebale da nadziru.

Nedostatak potpunih evidencija subjekata nadzora može dovesti do nejednakog tretmana u smislu da određeni subjekti budu predmet inspekcijskog nadzora više puta dok drugi mogu ostati bez nadzora – upozorili su iz Ureda za reviziju.

Dodatni problem je što se može desiti da neki koji prikupljaju i obrađuju lične podatke građana suprotno zakonskim odredbama, ili neke firme i pojedinci koji prevoze robu i putnike suprotno propisima, ostanu van kontrole jer ih inspekcija nema u evidencijama, piše Faktor.

Podijeli

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *