Svaka treća žena u BiH žrtva je nasilja, a svaka druga, starija od 15 godina, doživjela je neki oblik psihičkog, ekonomskog ili fizičkog maltretiranja, pokazala su istraživanja. O ovom problemu govorilo se u Bijeljini u okviru kampanje „16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja” na na okruglom stolu koji je organizovala Fondacija „Lara“. Uz podršku Populacijskog fonda Ujedinjenih nacija, prvi put u ovu problematiku uključene su i vjerske zajednice.
Na svaki prijavljeni slučaj nasilja, pod tepihom ostane od 3 do 5 neprijavljenih slučajeva. Na području BiH postoji 8 sigurnih kuća. Za protekle tri godine u Sigurnoj kući u Bijeljini boravile su 52 osobe.
„Nažalost, pandemija je pokazala porast nasilja i tokom 2020. mi smo imali 20 žena i djece smještenih u Sigurnoj kući. Trenutno imamo 5 osoba. SOS poziva za prvih 9 mjeseci 410 – što govori da su nam prijave nasilja na nivou kao prošle godine“, navodi Mirzeta Tomljenović, koordinatorica Sigurne kuće Fondacije Lara.
Kao posljedica pandemije, povećan je i broj pacijenata u Centru za mentalno zdravlje, čiji oporavak od pretrpljenog nasilja, kaže struka, zavisi od stepena nasilja i same osobe.
„Bojim se da ćemo u budućnosti imati sve više porodičnog nasilja i da će to biti još veći društveni problem nego sada. Mi smo naveli da preko 50% žena u BiH doživi neki vid nasilja”, ističe psihijatar Oleg Grubač.
Veliki broj žrtava nasilja još se teško odluči prijaviti nasilnika. U borbi za podizanjem svijesti društva ovoga puta uključene su i vjerske zajednice.
„Prvi korak, po meni najznačajniji, jeste redefinisanje hrišćanskog identiteta i onih oblika koji su postali devijantni, a koji je kod pojedinaca dovelo do toga da je rodno zasnovano nasilje nešto prihvatljivo i kada to dođe u korelaciju sa fundamentalističkim mentalitetima, imamo nešto što je potpuno nekompatibilno sa učenjem crkve i Evanđeljem“, kaže sveštenik Srđan Radmanović.
Glavni imam MIZ Janja Omer ef. Camić upozorava: „Problem je kad članovi vjerske zajednice pogrešno interpretiraju vjerske propise i tumače na svoj način i zbog nedovoljnog poznavanja propisa dolazi do problema u braku i nasilja nad ženama, djecom, porodicom. Ja bih ovdje apelovao na potrebu boljeg poznavanja religije. Kada bismo to učinili, bilo bi mnogo manje nasilja, ili nikako, jer kod pravih vjernika se to ne može desiti“.
Tokom prošle godine na području RS -a donesen je zakon po kojem se nasilje više ne tretira kao prekršaj, već kao krivično djelo, a kaznama podliježu ne samo počinioci nego i oni koji ne prijave nasilje.