Ulazak BiH u EU podržava 73 posto građana

Vijeće ministara BiH usvojilo je Informaciju Direkcije za evropske integracije o rezultatima istraživanja javnog mnijenja “Stajališta građana o članstvu u Evropskoj uniji i procesu integracija u Evropsku uniju”, provedenog u maju i junu 2023. godine na uzorku od 1.200 ispitanika na nivou cijele BiH.

U periodu provedbe istraživanja 73,3 posto ispitanika je podržalo ulazak BiH u Evropsku uniju, što je za 4,1 posto manje u odnosu na istraživanje iz prethodne godine. Ulazak u Evropsku uniju je podržalo 86 posto ispitanika iz Federacije Bosne i Hercegovine, 50,6 posto ispitanika iz Republike Srpske i 71,5 posto ispitanika iz Brčko distrikta BiH.

Najviše ispitanika, i to 36,3 posto, koji podržavaju ulazak BiH u EU kao glavni razlog navode slobodu kretanja ljudi, robe i kapitala dok 30,5 posto njih izdvaja garanciju trajnog mira i političke stabilnosti, a 22,4 posto poštovanje zakona i propisa. Istovremeno, unapređenje infrastrukture kao razlog podržavanja navodi 9,1 posto ispitanika.

Više od polovine ispitanika (52,7 posto) koji ne podržavaju ulazak BiH u EU kao najčešći razlog navodi strah od većih troškova života i poreza, dok 17,5 posto ispitanih smatra kako je razlog gubitak raznolikosti kultura, a 13,2 posto odgovorilo je kako je to prevelika centralizacija, prenosi Klix.ba.

Na pitanje koja je reforma potrebna za unapređenje svakodnevnog života bh. građana gotovo polovina, ili 46,6 posto, ispitanika je navela borbu protiv korupcije, 18,3 posto smatra da je potrebna reforma sudova i tužilaštava, 17,6 posto ispitanika je navelo potrebu smanjenja poreznih opterećenja, 10,3 posto ispitanih smatra da je potrebna reforma socijalnog sistema, a tek njih 4,9 posto je navelo reformu javne uprave.

Najviše ispitanika (50,7 posto) smatra da bi najveću korist оd ulaska BiH u EU imali mladi, а 16,3 posto odgovorilo je kako će to biti političari.

Ukupno 40,9 posto ispitanika smatra da politizacija prосеsа integriranja u najvećoj mjeri otežava integraciju BiH u EU, što je više za 1,8 posto u odnosu na godinu ranije, dok je nespremnost za promjene kao razlog navelo 23,3 posto građana. (tl)

Podijeli

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *