Zgrada nekadašnjeg kina Centar u Tuzli, sa nekada možda i najljepšim fasadama u gradu, koju je novembra 2015. godine Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine proglasila nacionalnim spomenikom, na putu je da doživi sudbinu bivše nam zgrade Opštine, koja je takođe bila na toj istoj listi da bi potom bila izbrisana sa nje i sa lica zemlje. Zbog, kako je obrazloženo, nemogućnosti obnove i opasnosti za prolaznike, iako je predstavljala jedan od najznačajnih arhitektonskih spomenika evropske moderne kod nas.
Trenutni status zgrade bivšeg kina Centar od 1990. i neke godine, napuštene zbog pojave deformacija na konstruktivnim dijelovima nastalih usled tonjenja i prepuštene djelovanju zuba vremena i devastiranju je – opasna za prolaznike i nemoguća za rekonstrukciju i adaptaciju. Sada se samo čeka i taj treći čin – uklanjanje sa lica zemlje.
A sve je trebalo i moralo biti potpuno drugačije i pored nerazriješenih imovinsko-pravnih odnosa, jer naš grad skoro da i nema više ovako vrijednih objekata kao što je ovaj iz doba austro-ugarske vladavine, građen u vremenskom periodu od 1906 do1912. godine u duhu secesije, po projektu inženjera Nike Mitrovića.
Pored neospornih arhitektonskih vrijednosti koje posjeduje, njen značaj se ogleda i u istorijskoj činjenici da predstavlja jedan od prvih objekata sa bioskopskom dvoranom u Bosni i Hercegovini.
da kada je kristalno jasno da će ova građevina jedan od simbola grada i vremenske epohe u njegovom razvoju zbog stanja u koje je dovedena nemarom, neodgovornošću i (ne)djelovanjem mnogih faktora u skorije vrijeme rušenjem ili urušavanjem nestati sa njegove arhitektonsko-urbanističke pozornice i biti zamjenjena nekom novom, neophodno je iskazati krajnju obazrivost i promišljenost čime je nadomjestiti.
Možda je najbolje iz poštovanja prema samome gradu i njegovoj istorijsko-kulturnoj prošlosti poštediti ga novog “ožiljka” u njegovom istorijskom jezgru gradnjom objekta „savremenog arhitektonskog izraza“ i jednostavno ga nadomjestiti njegovom replikom. Zašto ne uraditi ono isto što je urađeno sa zgradom „Baroka“. Neko drugo rješenje bi svakako pokvarilo ovaj prostorni ansambl i njegove atmosfere u kojima nedostaju objekti sa dahom nekih prošlih vremena. Ako se želi sačuvati prepoznatljivost Tuzle i njena autentičnost moraju se sačuvati objekti koji pričaju priče iz njenih prošlih vremena jer bez njih svaki grad je monoton ma koliko god izgledao moderan. (Piše: Milorad STOJANOVIĆ, dipl. ing. arhiteklture)