Termoelektrane Tuzla i Kakanj godišnje emituju oko 122.000 tona sumpor-dioksida, 14.000 tona azotnih oksida, 6,8 miliona tona ugljen-dioksida i približno 2.000 tona prašine. Zbog posljedica proizvodnje električne energije iz uglja, lokalnim zajednicama pripadaju posebne naknade namijenjene, između ostalog, ublažavanju štetnih uticaja na okoliš.
Međutim, revizija Ureda za reviziju institucija u Federaciji BiH pokazala je da postojeći sistem ne osigurava dovoljno transparentno praćenje potrošnje i rezultata ovih sredstava.
Grad Tuzla je od 2023. do 2025. godine na raspolaganju imao 15,15 miliona KM naknada od termoelektrane, a potrošio je oko 9,28 miliona KM. Neutrošeno je ostalo približno 5,87 miliona KM, odnosno 38,76 posto ukupno raspoloživih sredstava.
Posebno se izdvaja 2025. godina, kada je Tuzla imala na raspolaganju 5,41 milion KM, a potrošila 2,57 miliona KM. Tako je više od polovine sredstava iz te godine ostalo neutrošeno. Grad je kao razloge naveo neizvjesnost u pogledu uplata, dugotrajne postupke javnih nabavki i složene procedure realizacije projekata.
Prema revizorskom izvještaju, u Tuzli je više od 250 hektara plodnog zemljišta trajno degradirano odlaganjem pepela i šljake, kojih na tom području ima oko 30 miliona kubnih metara. U Kaknju je na sličan način degradirano približno 100 hektara zemljišta. Revizori upozoravaju i na moguće zagađenje tla, površinskih i podzemnih voda te ozbiljno narušen kvalitet zraka u obje lokalne zajednice.
Od novca koji je Tuzla potrošila tokom posmatranog perioda, oko 35 posto usmjereno je direktno na zaštitu okoliša i energetsku efikasnost, 49 posto na komunalnu infrastrukturu, a 16 posto na lokalni ekonomski razvoj.
Za projekte zaštite okoliša i energetske efikasnosti izdvojeno je ukupno oko 3,26 miliona KM. Među namjenama sredstava bili su grantovi za energetsku efikasnost, razvoj sistema daljinskog grijanja, kao i ulaganja u vrelovodnu i putnu infrastrukturu te održavanje javnih objekata.
Dio novca iskorišten je i za izgradnju Centralnog gradskog groblja Drežnik. Iako ovaj projekat nije direktno povezan sa zaštitom okoliša u užem smislu, realizovan je na prostoru nekadašnje deponije pepela i šljake, čime je omogućena sanacija i prenamjena tog područja.
Revizori su, ipak, ukazali da nije dovoljno poznato kakve konkretne rezultate donosi potrošnja naknada. Podaci su raspoređeni u više izvještaja, dio dokumentacije nije javno dostupan, a ne postoje ni dovoljno precizni pokazatelji kojima bi se mjerilo koliko su projekti doprinijeli smanjenju zagađenja i poboljšanju kvaliteta života građana.
Zbog toga je preporučeno uvođenje sveobuhvatnih godišnjih izvještaja, jasnih pokazatelja uspješnosti i metodologije za mjerenje efekata, kako bi se rezultati mogli koristiti pri budućoj raspodjeli sredstava.
Razlike između Tuzle i Kaknja vidljive su i u načinu trošenja novca. Dok je Tuzla dio naknada usmjerila na zaštitu okoliša i energetsku efikasnost, Kakanj tokom iste tri godine iz ovih sredstava za te namjene nije izdvojio nijednu marku. (tl)