Ukoliko u kratkom roku ne dođe do smirivanja situacije, očekuje se da bi cijene nafte mogle zabilježiti snažan rast već pri otvaranju trgovanja u ponedjeljak.
Obim eventualnog poremećaja zavisit će od trajanja i intenziteta sukoba s Iranom, ali i sama neizvjesnost već sada utiče na tržište. Regija Bliskog istoka čini oko 20 posto globalnih zaliha nafte, što dodatno pojačava osjetljivost tržišta na svaku eskalaciju.
Referentna cijena sirove nafte Brent porasla je posljednjih sedmica na oko 70 dolara po barelu, što predstavlja najviši nivo od augusta 2025. godine.
Za sada nema potvrda o fizičkoj šteti na naftnoj i gasnoj infrastrukturi nastaloj tokom iranskih uzvratnih udara. Ipak, analitičari upozoravaju da sama prijetnja daljnje eskalacije može biti dovoljna da izazove ozbiljne poremećaje.
Posebnu zabrinutost izaziva mogućnost da tankeri ostanu blokirani unutar Zaljeva, sjeverno od Hormuškog moreuza, ili da plovila postanu meta napada. Takav scenarij već sada navodi proizvođače, trgovce i brodarske kompanije da preispituju rute transporta nafte i LNG-a.
Prema ocjenama analitičara, razmjeri američkih i izraelskih udara, kao i retorika američkog predsjednika Donalda Trumpa, sugeriraju mogućnost dugotrajnije vojne kampanje.
Čak i bez najtežeg scenarija, sukob je već doveo energetsko tržište u jednu od najozbiljnijih kriza u posljednjih nekoliko decenija, ocjenjuje Reuters, uz upozorenje da bi ključne isporuke s Bliskog istoka mogle biti poremećene na način kakav nije viđen decenijama.