Traže da Kinezi na Balkanu obustave sve projekte na ugalj

Grupa nevladinih organizacija koje se bave pitanjima dekarbonizacije u jugoistočnoj Evropi oglasila se u povodu informacije da su se lideri Grupe 20 država, uključujući i Kinu, suglasili da od ove godine obustave finansiranje termoelektrana na ugalj.

– G20 ukida finansiranje termoelektrana u svijetu, tražimo od Kine da odmah obustavi sve projekte na ugalj na zapadnom Balkanu. Lideri Grupe 20 država, uključujući i Kinu, suglasii su se da od ove godine obustave finansiranje termoelektrana na ugalj, na fonu sličnih dogovora na koji su se obvezale članice Grupe 7 država kao i Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OSCE). Kina, kao vodeći svjetski finansijer izgradnje termoelektrana na ugalj, još je uključena u više od 1,7 GW planiranih termoelektrana na ugalj u državama zapadnog Balkana u jugoistočnoj Evropi. Među njima je Kostolac B3, snage 350 MW, koja je u fazi izgradnje – navodi Centar za ekologiju i energiju/Aarhus centar Tuzla.

Kako ističu u saopćenju za javnost, države OSCE-a, među kojima su članice Evropske unije te Japan, Koreja i drugi postigle su prošle sedmice dogovor da odmah uvedu zabranu bilo kakvog oblika državne finansijske pomoći za izgradnju termoelektrana u inostranstvu do kraja 2021. godine. Na taj način je, prvi put, donesen međunarodno obavezujući sporazum kojim se ukida izvozna podrška za izgradnju termoelektrana u inostranstvu.

– Taj sporazum nije obavezujući za Kinu, koja nije članica OSCE-a. Ipak, u oktobru ove godine Banka Kine, vodeća banka koja je tokom proteklih godina bila uključena u brojne projekte izgradnje termoelektrana na ugalj u svijetu, prekinula je praksu drugih kineskih banaka i postala prva finansijska institucija u Kini koja je obustavila finansiranje novih termoelektrana na ugalj i rudarskih projekata u inostranstvu.

U septembru, prilikom obraćanja na zasjedanju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, Xi Jinping se obavezao da će se Kina povući iz novih projekata izgradnje termoelektrana na ugalj u svijetu. Time je dodatno dovedena u pitanje legitimnost planiranog projekta izgradnje bloka 7 u Tuzli, čija je izgradnja planirana kreditom kineske Exim banke.

Denis Žiško iz Aarhus centra Tuzla koji prati planirani projekt Tuzla 7 kaže da je to, za BiH, bio rizičan posao od trenutka kad je od kineske Exim banke prihvatila kredit od 614 milijuna eura za projekt od kojeg će korist prije svega imati kineske firme i njihovi radnici.

Kako objašnjava Majda Ibraković iz Centra za životnu sredinu u BiH „kineske investicije u ugalj u Bosni i Hercegovini još su prisutne, ali pod velom tajnih u saradnji sa našim institucijama i privatnim investitorima za gradnju termoelektrana kao što je trenutno slučaj sa TE Ugljevik 3’, navodi se u saopćenju CEE Tuzla.

Podijeli

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *