Ljudsko tijelo koristi energiju koju mu prvenstveno obezbjeđuju ugljeni hidrati iz hrane, a većina namirnica razgrađuje se u prosti šećer – glukozu.
Ovo jedinjenje se putem krvotoka prenosi do ćelija koje se tako snabdijevaju energijom. Bez insulina, glukoza ne može doći do ćelija, te se zadržava u krvi, a kada njen nivo kontinuirano prelazi 7 mmol (126 mg/dL), riječ je o patološkom stanju u medicini poznatom kao šećerna bolest ili dijabetes.
Epidemiologija
Danas u svijetu skoro 250 miliona ljudi ima dijabetes, a očekuje se da će tokom narednih 20 godina ovaj broj biti povećan na 380 miliona. Dijabetes predstavlja globalnu epidemiju sa po život opasnim komplikacijama.
Dijabetes melitus je jedno od vodećih hroničnih oboljenja u svijetu, pa i u našoj zemlji, pokazuje znatan porast javljanja– naročito dijabetes tipa 2
Predijabetes
Predijabetes, odnosno oštećena tolerancija glukoze, ozbiljno je stanje koje prethodi razvoju punog oblika bolesti, a najčešće traje 10-12 godina prije nego bude postavljena dijagnoza šećerne bolesti. Zastrašujuća je činjenica da se, u skladu sa nezdravim načinom života, predijabetes pojavljuje u sve mlađoj populaciji pa podaci govore kako je zabilježen u 25% izrazito pretile djece i u 21% izrazito pretilih adolescenata. To asimptomatsko razdoblje nosi veliki rizik od nastanka makrovaskularnih komplikacija u vidu ateroskleroze; postepeno se oštećuju stijenke krvnih žila, sužava se njihov lumen te dolazi do začepljenja koja dovode do koronarnog srčanog i perifernih vaskularnih oboljenja.
Dijabetes i KVB (kardiovaskularne bolesti)
Kako bi se rizik od razvoja makrovaskularnih komplikacija, tačnije kardiovaskularni rizik sveo na minimum, poželjno je što prije postaviti dijagnozu predijabetesa, te započeti s provođenjem preventivnih i terapijskih mjera. Za postavljanje dijagnoze potrebno je izmjeriti vrijednost glukoze na tašte (8 sati nakon noćnog gladovanja) i postprandijalno (dva sata nakon doručka).
Kako je već prije spomenuto, oštećena tolerancija glukoze s vremenom dovodi do razvoja punog oblika šećerne bolesti, a taj proces, u kojem nastaje niz patoloških promjena, traje desetak godina. Međutim, u 40% slučajeva oštećene tolerancije glukoze, dijabetes će se razviti unutar svega pet godina i time ubrzati pojavu i napredovanje hroničnih komplikacija. Iako je kardiovaskularni rizik koji nosi predijabetes (1,5 puta veći u odnosu na opću populaciju) manji od onog koji nosi razvijeni dijabetes (četiri puta veći u odnosu na opću populaciju), potrebno je rano započeti s preventivnim mjerama usmjerenim na kardiovaskularni sistem.
Epidemiološke studije pokazale su da je rizik za KVB kod pacijenata s dijabetesom povišen kada je nivo krvnog pritiska >115/75 mmHg, dok su randomizirane kliničke studije pokazale redukciju koronarnih ishemijskih događaja, moždanog udara i nefropatije kod sniženja sistolnog pritiska na vrijednosti 140 mmHg povećavaju rizik za KV-događaje.
Dijabetes i dislipidemija
Najčešći poremećaj metabolizma lipoproteina u dijabetesu manifestira se povišenjem nivoa triglicerida, sniženjem HDL-holesterola uz nivo LDL-holesterola koji ne mora biti značajno povišen u poređenju s osobama koje nemaju dijabetes. Međutim, u dijabetesu postoje značajne kvalitativne promjene LDL-partikula (mali gusti LDL bogat trigliceridima), koje ga čine osjetljivim na oksidaciju, čime je i rizik za pojavu ateroskleroze povišen.
Dijabetes i pušenje
Pušenje je značajan faktor rizika za nastanak KVB, posebno kod osoba s dijabetesom. Nije poznato koliki postotak oboljelih osoba od dijabetesa puši, ali je pokazano, čak i u različitim sredinama, da je među njima veći postotak pušača nego među osobama koje nemaju dijabetes.
Dijabetes i ishemijska bolest srca
Osnovne karakteristike ishemijske bolesti srca (IBS) kod osoba oboljelih od dijabetesa su da se javlja u nešto mlađim godinama nego kod osoba koje nemaju dijabetes. Ovo stanje se često ubrzano pogoršava, a promjene na krvnim sudovima su difuzne i vrlo često rasprostranjene. Klinički, često izostaju klasični anginozni bolovi zbog vegetativne neuropatije. Zato se ovaj tip bolesti naziva „nijema angina pektoris“. To ne znači da je blaža, već je često sama po sebi teža. Kao ekvivalenti anginoznih bolova kod osoba oboljelih od dijabetesa javljaju se gušenje ili malaksalost i preznojavanje. Kako kod osoba oboljelih od dijabetesa često postoji i autonomna vegetativna neuropatija kardiovaskularnog sistema, rizik za nastanak brojnih komplikacija je visok.
Fatalni ishod infarkta miokarda kod osoba s dijabetesom je dva puta češći nego kod osoba koje nemaju dijabetes.
Oblici šećerne bolesti
Postoje dva glavna tipa šećerne bolesti:
Tip 1 dijabetesa (nekad nazivan insulinozavisan tip diabetesa – IZDM)
Ovaj tip javlja se kod teškog nedostatka insulina zbog oštećenja ili gubitka većine ili svih ćelija pankreasa koje luče insulin. Za preživljavanje bolesnika neophodno je redovno ubrizgavanje insulina.
Tip 2 dijabetesa (nekad nazivan insulinonezavisan tip diabetesa – INZDM)
Ovaj tip šećerne bolesti javlja se kada pankreas još uvek izlučuje insulin ali u nedovoljnoj količini i/ili izlučeni insulin ne ispoljava adekvatno očekivane efekte. U većini slučajeva nivo glukoze u krvi može se smanjiti dijetom ili dijetom uz uzimanje tableta iako je ponekad potrebno u terapiju uvesti insulin.
Ko je sve pod rizikom nastanka dijabetesa tipa 2
-Već evidentirani slučajevi u porodici ili pozitivna porodična anamneza o dijabetesu tipa 2
Osobe sa prekomjernom tjelesnom težinim i gojaznošću – odnos visine i težine ili BMI vrijednosti ≥27 kg/m² – centralni (abdominalni) tip gojaznosti
-Životna dob ≥ 45 godina
-Ranije postojao poremećaj glikoregulacije (sindrom gubitka normalne glikemije našte-IFG, sindrom intolerancije glukoze-IGT, gestacijski dijabetes-GDM)
-Rođenje djeteta težeg od 4 kg
-Povećani krvni pritisak ili Hipertenzija (≥ 140/90 mmHg)
-HDL holesterol ≤ 0,9 mmol/l i / ili trigliceridi ≥ 2,8 mmol/l
sindrom policističnih ovarijuma
Kako se postavlja dijagnoza šećerne bolesti?
Dijagnozu se postavlja na osnovu nalaza:
Simptomi šećerne bolesti javljaju se postepeno, vrlo često u blagom obliku, pa iz tog razloga bolest dosta dugo ostaje ne otkrivena. Često se šećerna bolest otkrije slučajno ili kada već nastupe komplikacije same bolesti.
Simptomi dijabetesa su:
-Žeđ
-Glad
-Gubitak težine
-Zamor i zamagljen vid.
-Mnogi ljudi iako nemaju pomenute simptome imaju dijabetes. Zbog toga redovno kontrolišite svoje zdravlje.
Poremećaji metabolizma glukoze i kardiovaskularna bolest
S preventivnog aspekta, danas se smatra da je DMT2 ekvivalent koronarne bolesti, te se preporučuje intenzivna kontrola svih faktora rizika za razvoj KVB u dijabetesu. Kardiovaskularne bolesti (KVB) su kod oboljelih od dijabetesa bez obzira na tip dijabetesa česte i procjenjuje se da je morbiditet i mortalitet od ove grupe oboljenja dva do pet puta veći nego kod osoba koje nemaju dijabetes sličnih godina starosti. Hipertenzija i dislipidemija, koje su vrlo često prisutne kod oboljelih od dijabetesa, predstavljaju jasne faktore rizika za KVB, dok je dijabetes sam po sebi nezavisni faktor rizika. Brojne studije su pokazale da efikasna kontrola individualnih KV-faktora rizika može prevenirati ili usporiti razvoj KVB kod osoba s dijabetesom. Posebna korist se može očekivati od istovremene kontrole multiplih faktora rizika s obzirom na njihovo sinergističko djelovanje.
Liječenje
Terapija dijabetesa je složeni skup postupaka koji obuhvata nemedikamentni i medikamentni tretman poremećaja glikoregulacije, a zatim i poremećaja nivoa drugih faktora rizika za nastanak komplikacija dijabetesa.
Za praktično provođenje liječenja šećerne bolesti danas se koristi pet oblika liječenja koji se međusobno isprepliću: ishrana, fizička aktivnost, edukacija i samokontrola, oralna antihiperglikemijska sredstva i inzulin.
Sve pomenute elemente terapije šećerne bolesti potrebno je brižljivo i redovno provoditi, redovno kontrolisati nivo šećera u krvi, a sve s ciljem sprečavanja nastanka komplikacija.
Komplikacije šećerne bolesti su ozbiljne po zdravlje, dodatno komplikuju zdravstveno stanje pacijenta i jako puno koštaju, kako pacijenta tako i zdravstveni sistem.
Kako se može spriječiti šećerna bolest
Sa malo promjena u navikama može se značajno unaprijediti zdravlje. Loše i nezdrave navike treba zamjeniti zdravim navikama – jesti pravilno raznovrsnu, redovno i pravilno izbalansiranu hranu u skladu sa savjetom zdravstvenih radnika, održavati redovnu dnevnu fizičku aktivnost u skladu sa godinama i zdravstvenim stanjem, i obavljanje redovnih pregleda i kontrola po dogovoru sa timom porodične medicine.
Rad timova primarne zdravstvene zaštite treba biti usmjeren na PREVENCIJU i NADZOR hipertenzije, hiperlipidemije, dijabetesa, gojaznosti, pušenja te promociju pravilne ishrane i fizičke aktivnosti kao ključnih faktora za bolesti srca i krvnih sudova.