Optužnica je potvrđena protiv Ejupa Ganića, Zaima Backovića, Hamida Bahte, Hasana Efendića, Fikreta Muslimovića, Jusufa Pušine, Bakira Alispahića, Enesa Bezdroba, Ismeta Dahića i Mahira Žiške.
Sud BiH je potvrdio optužnicu u slučaju Dobrovoljačka, potvrđeno je iz Tužilaštva BiH.
U narednom periodu odbrana ima pravo da uloži prigovor na potvrđivanje, a ako ne bude prihvaćen bit će određen termin ročišta za izjašnjavanje o krivici.
Optužnica je potvrđena protiv Ejupa Ganića, Zaima Backovića, Hamida Bahte, Hasana Efendića, Fikreta Muslimovića, Jusufa Pušine, Bakira Alispahića, Enesa Bezdroba, Ismeta Dahića i Mahira Žiške.
Oni se sumnjiče za djelo ratnog zločina, a optužnica se odnosi na dešavanja u tadašnjoj Dobrovoljačkoj ulici (danas Hamdije Kreševljakovića) 3. maja 1992. godine, kada je u koloni JNA ubijeno šest pripadnika JNA.
Podsjećamo, radilo se o razmjeni, kada je oslobođen predsjednik Predsjedništva RBiH Alija Izetbegović, njegova kćerka Sabina, pratilac i potpredsjednik Vlade RBiH Zlatko Lagumdžija. Oni su dan ranije oteti na sarajevskom aerodromu i prisilno odvedeni u kasarnu agresorske JNA u Lukavici. Tog 3. maja je dogovorena razmjena, a njihovo oslobađanje je uslovljeno puštanjem generala Milutina Kukanjca i ostalih vojnika JNA koji su se nalazili u zgradi komande Druge vojne oblasti (danas Ministarstvo odbrane BiH).
Iako iz RS-a tvrde da su u Dobrovoljačkoj ubijena 42 pripadnika JNA Milutin Kukanjac koji je bio u koloni potvrdio je da je ubijeno šest pripadnika JNA.
O Dobrovoljačkoj je Haški tribunal ranije donio zaključak da se ne radi o ratnom zločinu, te da je kolona JNA bila “legitimna vojna meta”. Isto je ustanovio i tužilac Tužilaštva BiH 2012. godine, prilikom obustavljanja istrage.
Međutim, po naredbi bivše glavne tužiteljice BiH Gordane Tadić istraga je ponovo otvorena 2018. godine.