Prosječan mozak odrasle osobe teži između 1300 i 1400 grama i dugačak je oko 15 centimetara. No, nije uvijek bilo tako.
Studija objavljena u časopisu Brain, Behavior and Evolution, ističe kako se u posljednjih 50 tisuća godina veličina ljudskog mozga smanjila. I to značajno.
Kako u studiji ističe znanstvenik iz Prirodoslovnog muzeja u Los Angelesu, J. M. Stibel, veličina ljudskog mozga smanjila se za više od pet posto kod modernih ljudi, u odnosu na naše pretke.
COVID-19 u mozgu COVID-19 može oštetiti kognitivnu funkciju mozga, znanstvenici se nadaju da šteta nije nepovratna
Mozak Muški mozak ima puno zajedničkog s testisima
Promjene u veličini tijela, čini se da objašnjavaju posljednje promjene u veličini mozga. Uz iznimku modernih uzoraka, encefalizacijske razine ostale su prilično stabilne u posljednjih 50 tisuća godina. Iako je moderni uzorak mozga pokazao relativno nisku razinu encefalizacije, povećanje BMI (body mass index, op. a.), čini se odgovornim za promjenu u veličini, objašnjava Stibel te dodaje kako rezultati njegovog istraživanja sugeriraju da je relativno nedavno smanjenje veličine mozga, odgovor na promjene u fiziologiji, pogotovo u odnosu mase tijela i veličine glave.
No, dodaje i kako postoje snažni dokazi o povezanosti između veličine mozga i kognitivnih funkcija kod čovjeka.
Nedostatak strukturnih promjena koje su mozak učinile učinkovitim i značajno smanjenje u velilčini mozga, mogli bi dovesti do smanjenja kognitivnih funkcija, upozorava autor.
Problem je, ističe Stibel, što podaci iz drugih studija pokazuju da su se, uz evolucionalno smanjenje veličine mozga, smanjivale i kognitivne sposobnosti. Naime, brojne su studije pokazale kako se, tijekom 20. stoljeća, u industrijski razvijenim zemljama, povećavao prosječan kvocjent inteligencije stanovništva. To se objašnjavalo boljim uvjetima života, obrazovanjem, razvojem tehnologije i okolišnim uvjetima. No, podaci posljednjih 30 godina baš i nisu ohrabrujući. U najrazvijenijim zemljama svijeta bilježi se pad razine kvocjenta inteligencije, za što znanstvenici ne mogu u potpunosti pronaći objašnjenje.
Tim liječnika iz KBC Rijeka i KB Dubrava koji su obavili operaciju U Rijeci prvi put ugrađen pacemaker za mozak: “Iznimno sam ponosan na ovaj stručni uspjeh”
Razvoj mozga kod modernih ljudi, ilustracija Mozak modernog čovjeka mlađi je nego što se mislilo?
Nije jasno mogu li fizičke promjene mozga ili genetske predispozicije u konačnici dovesti do negativnog utjecaja na kognitivne sposobnosti čovjeka, napominje Stibel na kraju dodavši kako bi trebalo dodatno provjeriti kretanje kvocjenta inteligencije i u budućnosti.
Izvor: Krager