Možda ste primijetili da u novije vrijeme sve više proizvođača ističe količinu vlakana na pakovanjima svojih prehrambenih proizvoda. To nije slučajno, a svakako nije loš ni štetan marketinški potez.
Nedavna istraživanja pokazala su da više od 70 posto našeg imunološkog sistema počiva na zdravlju probavnih organa. Može se reći da je briga za probavne organe briga za opće zdravlje organizma.
Kako vlakna pomažu zdravlju crijeva?
Poznato je da nam vlakna pomažu u probavi. Međutim, postoje brojni drugi benefiti, kao što je snižavanje razine holesterola, smanjenje rizika od dijabetesa i pretilosti i održavanje tjelesne težine.
Postoje dvije vrste vlakana, topljiva i netopljiva, a potrebne su nam obje. Topljive apsorbiraju vodu i struktura im tada postaje slična gelu, koji hrani dobre bakterije u našim crijevima. Također pomažu kod proljeva. Izvori topljivih vlakana su orašidi, sjemenke, grahorice, mahunarke i zob.
Netopljiva vlakna su neprobavljiva i prolaze kroz naše tijelo relativno nepromijenjena. Oni pridonose bržoj probavi i potiču čišćenje crijeva od toksina. Pomažu kod zatvora i uravnoteživanju metabolizama. Hrana bogata netopljivim vlaknima su cjelovite žitarice, voće i povrće.
Prebiotici i probiotici
Gotovo svi su čuli za probiotike, zdrave bakterije koje žive u našim crijevima i povezane su s velikim zdravstvenim prednostima. Važno je imati više zdravih nego nezdravih bakterija. Probiotici se nalaze u fermentiranoj hrani kao što je jogurt, kefir ili kombucha.
Prebiotici su uglavnom sastavljeni od vlakana, pretežno topljivih. Bogate otpornim škrobom, dobar izvor prebiotika su zelene banane.
Koliko vlakana dnevno nam je potrebno?
Savjetuje se da žene konzumiraju 25 grama vlakana dnevno, a muškarci 38 grama. Nažalost, većina ljudi uzima oko pola preporučene dnevne količine.
Unos vlakana može biti jednostavan jer je toliko ukusnih izvora, a na ovom popisu sigurno ćete pronaći neke koje ćete rado uvesti u redovitu prehranu: brokula, zob, bobičasto voće, mahunarke, kokice, kruške, avokado, prokulice, chia sjemenke, bademi, mladi grah, batat, ječam, artičoke i mango. (tl)