Od 27. maja 2026. godine u Bosni i Hercegovini počinje primjena izmjena Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima, kojima se uvodi pojam obijesne vožnje i značajno pooštravaju sankcije za najteže saobraćajne prekršaje.
Prema novim odredbama, obijesnom vožnjom smatraće se višestruki prolazak kroz crveno svjetlo u kratkom vremenskom periodu, znatno prekoračenje dozvoljene brzine, preticanje preko pune linije, upravljanje vozilom pod dejstvom alkohola iznad 1,5 promila, kao i vožnja pod uticajem narkotika ili drugih psihoaktivnih supstanci.
Zakonom je precizirano da će se obijesnom vožnjom smatrati situacije kada vozač u roku od 20 minuta dva ili više puta prođe kroz crveno svjetlo, vozi u naselju više od 40 kilometara na sat iznad dozvoljene brzine ili van naselja prekorači ograničenje za više od 60 kilometara na sat.
Posebno su obuhvaćeni i slučajevi preticanja kolone vozila preko pune linije, kao i korištenje uređaja za ometanje radara i sistema za evidentiranje prekršaja.
Kazne za ovakve prekršaje kretaće se od 2.000 do 3.000 konvertibilnih maraka, uz zabranu upravljanja vozilom u trajanju od šest mjeseci i dva kaznena boda.
Ukoliko obijesna vožnja dovede do saobraćajne nezgode, predviđene su još strožije sankcije. Vozači će tada moći biti kažnjeni iznosom od 3.000 do 5.000 KM, uz zabranu vožnje od devet mjeseci i četiri kaznena boda.
Izmjene predviđaju i mogućnost privremenog oduzimanja vozila na licu mjesta ukoliko je riječ o vozaču koji je u prethodne dvije godine već bio sankcionisan zbog obijesne vožnje. Vozilo će, do okončanja sudskog postupka, biti smješteno na lokaciju koju odredi policija.
Pooštrene su i kazne za korištenje mobilnog telefona tokom vožnje, kao i za nevezivanje sigurnosnog pojasa. Za ove prekršaje predviđene su novčane sankcije od 200 do 400 KM, dok će u slučaju izazivanja saobraćajne nezgode kazne iznositi od 400 do 2.000 KM, uz mogućnost zabrane upravljanja vozilom do šest mjeseci i izricanje dva kaznena boda.
Stručnjak za bezbjednost saobraćaja i bivši komesar Ministarstva unutrašnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona Semir Šut ocijenio je da su novim izmjenama izdvojeni najopasniji prekršaji koji direktno ugrožavaju živote učesnika u saobraćaju.
Prema njegovim riječima, cilj strožih kazni jeste fokusiranje na vozače koji svojim ponašanjem ozbiljno narušavaju bezbjednost na putevima.
Govoreći o mogućnosti uvođenja kazni proporcionalnih imovinskom stanju prekršilaca, Šut je naveo da bi takav model bio teško primjenjiv u Bosni i Hercegovini zbog neuređenog sistema evidencije imovine i različitih administrativnih nadležnosti.
Sličnog stava je i stalni sudski vještak za drumski saobraćaj Dino Memić iz Mostara, koji smatra da definisanje obijesne vožnje predstavlja značajan iskorak u zakonodavnom okviru bezbjednosti saobraćaja.
On ističe da dosadašnji propisi nisu dovoljno jasno tretirali posebno opasna ponašanja poput agresivnog preticanja, drastičnog prekoračenja brzine ili prolaska kroz crveno svjetlo.
Memić naglašava da strože kazne mogu imati preventivni efekat, ali upozorava da njihova efikasnost zavisi prije svega od dosljedne primjene zakona, kontinuiranog nadzora saobraćaja i savremenih sistema kontrole.
Dodaje i da unapređenje bezbjednosti na putevima ne može zavisiti isključivo od represivnih mjera, već i od razvoja infrastrukture, edukacije vozača i preventivnih kampanja usmjerenih na podizanje saobraćajne kulture.