Skoro polovina saslušanja u predmetu protiv osam bivših pripadnika specijalne policije optuženih za učešće u pogubljenju više od 1.000 Bošnjaka iz Srebrenice prije 25 godina odgodio je Sud u Beogradu.
U utorak je odgođeno još jedno ročište na suđenju pred Višim sudom u Beogradu protiv osam bivših pripadnika specijalne policije za učešće u pogubljenju 1.313 Bošnjaka iz Srebrenice na farmi Kravica 13. i 14. jula 1995. godine.
Ovo je 18. odgađanje saslušanja u ovom suđenju. Do većine odgađanja došlo je jer se neko od optuženih nije pojavio navodeći kao razlog zdravstvene probleme. Dosad je održano samo 21 ročište od početka suđenja u decembru 2016. godine.
Ročište koje je bilo zakazano za utorak, na 25. godišnjicu ubistava u Kravici, odgođeno je jer se optuženi Dragomir Parović nije pojavio na sudu. Njegov advokat Vladan Stefanović kazao je Sudu da ne zna gdje je njegov branjenik.
Do kašnjenja u ovom predmetu došlo je i stoga što su optužbe podignute u vrijeme kada Srbija nije imala glavnog tužioca za ratne zločine, što je uzrokovalo odbacivanje optužnice od Apelacionog suda u julu 2017. godine, a to je značilo da se predmet vraća na početak.
Prema optužnici, osam pripadnika Specijalne brigade policije Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske učestvovalo je u ubistvu 1.313 bošnjačkih zarobljenika iz Srebrenice na farmi u Kravici.
Optuženi su Nedeljko Milidragović, Aleksa Golijanin, Milivoje Batinica, Aleksandar Dačević, Bora Miletić, Jovan Petrović, Dragomir Parović i Vidosav Vasić.
Ubistva u Kravici bila su među nekoliko masakara počinjenih nakon pada Srebrenice u julu 1995. godine, kada je ubijeno više od 7.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka.
Tokom suđenja, osuđeni ratni zločinac Vojislav Šešelj, predsjednik Srpske radikalne stranke, došao je na Sud u nekoliko navrata sa nekim od svojih kolega kako bi podržao optužene i vrijeđao porodice žrtava ili predstavnike nevladinih organizacija koji su pratili sudski proces.
Odgađanja su usporila još jedan dugotrajni proces za ratne zločine u Srbiji, a radi se o suđenju 11 bivših pripadnika 177. jedinice Jugoslovenske armije za ubistva najmanje 118 civila kosovskih Albanaca u kosovskim selima Ćuška, Pavljan, Zahač i Ljubenić 1999. godine.
Optuženi su 2014. godine proglašeni krivim i osuđeni na ukupno 106 godina, ali je Apelacioni sud preinačio presudu 2015. godine i poslao predmet nazad na ponovno suđenje, koje se usporava stalnim odgodama. Od početka ove godine, nije održano niti jedno ročište.
Izvještaj Evropske komisije sačinjen 2019. godine o napretku Srbije u pregovorima za članstvo u EU upozorio je na odugovlačenje suđenja za ratne zločine.
“U većini predmeta došlo je do značajnih kašnjenja po raznim osnovama (uključujući medicinske i proceduralne). Značajna kašnjenja sudskih ročišta iz 2017. se i dalje nastavljaju, naprimjer u predmetu ‘Srebrenica’. Nadalje, prijavljeni su i slučajevi zastrašivanja svjedoka i posmatrača”, navodi se u izvještaju.
“Općenito, Srbija treba da pokaže čvršće opredjeljenje za domaće procesuiranje ratnih zločina na svim nivoima”, dodaje se u izvještaju. (Klix, foto: BIRN)