Pod utjecajem modernih medija djeca i mlade osobe sve češće psihološke probleme pokušavaju riješiti nanoseći si fizičku bol, što se uglavnom manifestuje rezanjem po tijelu.
Prof. dr. Senija Tahirović iz psihološkog savjetovališta za djecu i roditelje “Iskre odrastanja”, kao specijalista koji se bavi terapijskim radom sa djecom i mladima, kaže da se skoro svaki dan susreće s ovim problemom, piše Faktor.
– Samopovređivanje koje se može manifestirati kroz rezanje kože, štipanje ili čaprkanje po koži kako bi se napravila neka ranica je jedan od simptoma vrlo ozbiljnih anksioznih stanja kod djece i mladih osoba u kojima oni pokušavaju da tu psihološku bol, taj nemir koji osjećaju prenesu na fizičku bol i na taj način misle da će riješit taj unutrašnji nemir, odnosno psihološku bol koja je prisutna.
Najčešće se dešava kad je anksioznost prisutna jedan duži vremenski period, kad djeca nisu u stanju da riješe određene stresne situacije u školi, sa prijateljima ili u porodici, i onda se jako dugo osjećaju vrlo loše te u tom lošem psihološkom stanju pokušavaju da ga riješe na način da sebi nanesu bol.
Najčešće to rade djeca koja imaju nedovoljno razvijene socijalne kompetencije, djeca koja imaju vrlo nisko samopouzdanje i djeca koja su jako zatvorena, koja ne govore o svojim osjećanjima drugim osobama – pojasnila je za Faktor, psihologinja Tahirović.
Naravno, ovaj novi trend koji je prisutan u posljednjih nekoliko godina je izazvan utjecajem modernih medija poput TikToka u kojima se pokazuje to samopovređivanje koje je postalo moderan trend za rješavanje problema. Također, sadržaj modernih medija je kreirao djeci mišljenja da je IN ako si anksiozan, depresivan i ako sebe povređuješ.
– Psihoterapija koju rade profesionalci može jako puno pomoći. Anksioznosti se rješavaju psihoterapijom. Ranije, tu djecu smo upućivali na psihijatriske klinike da se liječe medikamentozom, međutim danas se dosta uspješno to rješava i bez lijekova, samo psihoterapijom, razgovorima, pomažući djeci da verbaliziraju svoja osjećanja i da razvijaju određene strategije kako da se nose sa stresnim situacijama koje neće ukjučivati samopovređivanje, nego jačanje njihovih mentalnih potencijala – kazala je prof. dr. Tahirović.
Kako bi roditelji ovakve situacije izbjegli kod svoje djece, psihologinja prije svega savjetuje izgradnju bliskosti sa djecom, čestu komunikaciju, ali i kontrolu korištenja modernih medija, prenosi Faktor.
– Prije svega stalna komunikacija sa djecom i razgovor o određenim izazovima koje djeca imaju. Dakle, pokušavanje da budemo bliski sa svojom djecom u komunikaciji i emotivno kako bi djeca bila slobodna da nam kažu kako se osjećaju, na koji način se nose s tim i da se prepoznaju prvi znaci malo ozbiljnijih anksioznih stanja, kad roditelji možda nisu u stanju da pomognu svojoj djeci, kad moraju da zatraže stručnu pomoć. To se danas dešava jako često. Djeca su sad naučila da razgovaraju sa psiholozima i rado dolaze na psihoterapije. Dakle, pratiti svoju djecu i obratiti se stručnoj osobi kada roditelji to ne mogu kontrolisati. Također, kontrola modernih medija koja podrazumijeva pregledanje toga šta djeca gledaju, ko to sve utječe na psihološko stanje njihove djece preko medija je obavezna. Za to roditelji moraju imati vremena – poručila je prof. dr. Tahirović. (tl)