Razine Jadrana ubrzano rastu

Rzine oceana i mora posljednjih stotinjak godina ubrzano rastu, što je jedna od vidljivijih posljedica klimatskih promjena.

Neke otočne zemlje, poput Maldiva, čija je prosječna nadmorska visina 1.5 metara, a najviši vrh samo 5.1 metar, već desetljećima osjećaju ozbiljne posljedice podizanja razina mora. Mnogi od 1200 otoka te zemlje do kraja stoljeća mogli bi završiti pod morem, a površina drugih mogla bi se drastično smanjiti. Zemljama poput Maldiva u budućnosti ozbiljno prijeti iseljavanje. Iz nekih zemalja, kao što je Bangladeš, iseljavanje zbog podizanja razina mora već je u tijeku.

No, podizanje razina mora ne ugrožava samo otočne zemlje i one s malim nadmorskim visinama i nisko položenim obalama već i većinu drugih koje imaju more. Među njih spada čak i Hrvatska, iako ima relativno strme obale.

Glavni razlog rasta razina je toplinsko širenje mora

Da bismo mogli napraviti procjene onoga što nas čeka u budućnosti u pogledu razine mora u Jadranu, potrebno je procijeniti u kolikoj mjeri će se pojedini faktori koji utječu na lokalnu razinu mora u budućnosti promijeniti.

Kada je riječ o razini mora, bitno je razlikovati srednju razinu mora, odnosno prosječnu visinu svih mora i oceana u globalnom smislu, te razinu mora koja ovisi o lokalnim uvjetima i pojavama.

Dr. sc. Natalija Dunić s Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu kaže da, osim gravitacije, na visinu srednje razine mora ponajviše utječu dva faktora, a to su toplinsko širenje mora koje se javlja zbog povećanja temperature (tzv. steričko širenje) te dodavanje novih vodenih masa, npr. otapanjem ledenjaka. Naime, zapremina vode, kao i većine drugih tvari, s porastom temperature raste.

“Gravitacijski utjecaj Zemlje nije se znatno promijenio već više od par stotina godina. No, nažalost, prosječna površinska temperatura globalnih oceana u zadnjih 100 godina povisila se za više od 1°C”, kaže Dunić, piše Index.hr

“Razlog tome je utjecaj globalnog zatopljenja, odnosno gomilanje energije u atmosferi zbog sve većeg broja molekula stakleničkih plinova, posebice ugljikovog dioksida, koje zadržavaju toplinu u atmosferi poput staklenika. Da bi stvar bila gora, ta se dodatna energija posljednjih nekoliko desetaka godina širi i u dublje slojeve mora, zagrijavajući globalna mora i na dubinama većim od 700 m”, tumači naša znanstvenica.

Drugi razlog porasta je otapanje kopnenih ledenjaka

Isto gomilanje energije u atmosferi utječe i na ubrzano otapanje kopnenih ledenjaka tako da se njihova voda gomila u morima.

“Najnovija istraživanja procjenjuju da su se zadnjih desetak godina gubici ledenih pokrivača povećali za više od 60%. Sveukupno, od 1994. do 2017. godine sa Zemlje se otopilo ukupno 28 Tt (tera tona, odnosno 100.000.000.000 tona) leda, od čega se veći gubici bilježe na sjevernoj poluci”, dodaje Dunić.

Podijeli

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *