Čini se da je Rusija odustala od početnog cilja zauzimanja Kijeva i svrgavanja ukrajinske vlade, ali i dalje napada istok i jug zemlje. Čak i po tom planu “B” koji su joj nametnuli ukrajinski otpor i ruski vojni porazi, Moskva ima višestruke ciljeve koji bi mogli produžiti sukob i izazvati još više smrti i uništavanja.
Agencija France Presse analizira pet ciljeva Rusije u idućoj fazi rata protiv Ukrajine, gotovo mjesec i po od početka sukoba.
Simbolična pobjeda
Čak i uz punu kontrolu nad medijima zahvaljujući nizu drakonskih mjera, predsjednik Vladimir Putin vjerojatno će se htjeti pohvaliti nekim uspjehom 9. maja kada Rusija obilježava pobjedu nad nacističkom Njemačkom u Drugom svjetskom ratu.
– Putin je opsjednut simboličnim datumima i istorijom pa očajnički treba neku pobjedničku sliku prije 9. maja, rekao je Aleksandar Grinberg, analitičar Jeruzalemskog instituta za sigurnost i strategiju (JISS).
Bivši kremaljski savjetnik Sergej Karaganov, počasni predsjednik moskovskog think-tanka Savjeta za vanjsku i obrambenu politiku, rekao je da Rusija sebi „ne može dopustiti da izgubi pa treba neku vrstu pobjede”.
– Ulozi ruske elite jako su visoki, to je za njih egzistencijalni rat, rekao je za britanski magazin The New Statesman.
Zauzimanje Mariupolja
I dok izgleda da se ruske snage povlače iz okoline Kijeva i drugih regija na sjeveru Ukrajine, to se ne događa kod jugoistočnog grada Mariupolja, koji je već sedmicama pod opsadom. Zauzimanje Mariupolja bio bi ključno za ruski cilj stvaranja teritorijalnog kontinuiteta od pripojenog Krima do Rusije.
– Očekujem intenzivne borbe do konačnog povlačenja (ukrajinskog) otpora iz Mariupolja, rekao je Grinberg.
Sjeverno se nalaze dvije proruske separatističke regije pa bi zauzimanje tog grada omogućilo Moskvi da kontroliše velik dio teritorija na istoku Ukrajine. Kada bi zauzele Mariupolj, ruske snage mogle bi „krenuti gore na sjever kako bi zauzele ostatak Donabasa i imale kontinuiranu kontrolu nad jugom Ukrajine i obalom Azovskog mora”, rekao je Pierre Razoux, direktor Mediteranske fondacije za strateške studije.
Osvajanje još teritorija
Odmetnute regije Donjeck i Luhansk, kojima je Rusija u februaru priznala nezavisnost, nisu kontrolisale u cijelosti svoju teritoriju. Moskva insistira da njihovi čelnici trebaju imati punu administrativnu vlast i izgleda da je potpuna kontrola nad tim područjima ključni ratni cilj.
– Rat je daleko od završetka i mogao bi još uvijek krenuti u prilog Rusiji ako ruska vojska pokrene uspješnu operaciju na istoku Ukrajine, rekli su analitičari Instituta za proučavanje rata (ISW).
Rusija je ovaj vikend pokrenula napade na zapadnu luku Odesu i zapadni izvori ne isključuju amfibijski napad na grad, premda se to čini manje vjerovatnim.
– Ako bude proglašen prekid vatre po načelu “zadržite što imate”, Rusija bi mogla zadržati kontrolu nad nekoliko novih dijelova Ukrajine, rekao je Ivan Klyszcz, doktorand iz međunarodnih odnosa na Univerzitetu u Tartu u Estoniji.
Dobivanje na vremenu
Invazija se pokazala jako skupom za Ruse i kad je riječ o ljudskim gubicima i uništavanju vojne opreme jer Ukrajinci pružaju daleko jači otpor nego što je Kremlj očekivao. Vojni analitičari napominju da je Rusija 1. aprila započela proljetnu regrutaciju, i premda Moskva insistira da se regrute ne šalje u Ukrajinu, oni bi se mogli priključiti borbama kada potpišu ugovore i prođu obuku.
– Rat je daleko od završetka… Slijedit će nove ofanzive, rekao je Gustav Gressel, viši politički saradnik Evropskog vijeća za vanjske odnose (ECFR), dodajući da je ljudstvo „ključan resurs” koji Moskvi manjka. Ali analitičari ističu i da bi dugi rat do iscrpljenja bio opasan i za Rusiju, imajući u vidu uspjehe ukrajinske gerilske taktike zadnjih sedmica.
– Ako se ovo s vremenom pretvori u dugi rat do iscrpljenja, Ukrajina općenito izgleda u povoljnijoj poziciji, rekao je Michael Kofman, direktor Ruskih studija pri Centru za pomorske analize u SAD-u.
Podijeliti Zapad
Što rat bude duže trajao, to se više očekuje da će Kremlj primijeniti jednu od svojih omiljenih taktika i nastojati podijeliti zapad na one države koje žele zauzeti najčvršće moguće stajalište prema Moskvi i one pomirljivije. Putin je u ponedjeljak požurio čestitati jednom od svojih najbližih saveznika u EU-u, mađarskom premijerku Viktoru Orbanu, pošto je njegova stranka pobijedila na izborima omogućivši mu četvrti mandat.
Nagovijestivši moguće nove napetosti, američki predsjednik Joe Biden rekao je da Putin ne bi smio ostati na vlasti, no francuski predsjednik Emmanuel Macron odgovorio je na to da takva retorika ne pomaže. Macron je u ponedjeljak rekao da će EU razmotriti uvođenje novih sankcija protiv ruske industrije nafte i ugljena, ali nije spomenuo prirodni gas, o kojem Evropa i dalje jako ovisi.
– Cilj je također podijeliti evropsko javno mnijenje, zaključio je Razoux.