Prenosimo: RS nije bitna čak ni u regionu

Osim domaćih, stanjem u BiH se nerijetko bave i mediji u regionu. Stalna previranja i tenzije u našoj zemlji, očekivano, interesuju medije i iz okruženja. Uostalom, niko se od nas ne osjeća prijatno ako mu se u susjedstvu iliti komšiluku neprestano dešavaju kojekakvi “belaji”.

Izvor tenzija u BiH u najvećem broju slučajeva je RS, tačnije predsjednik ovog entiteta Milorad Dodik, zbog svojih stalnih izjava o secesiji.

Hrvatski portal Index.hr objavio je analizu u kakvom se stanju trnutno nalazi RS, odnosno u kakvoj je poziciji u odnosu na svoje okruženje.

– Situacija u BiH nikada nije mirna, ali se ciklično pojavljuju razdoblja jako visoke napetosti. Uglavnom se radi o političkim provokacijama u službi vladajućih političkih elita, koje izvikivanjem nacionalističkih parola, prijetnjama i ucjenama pokušavaju skrenuti pozornost s iznimno loše privredne situacije u kojoj se nalazi ta država.

Paradržava RS

Nedavno je isti politički igrokaz izveo Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, prijeteći otcjepljenjem tog dijela BiH. Najavljuje potpisivanje dokumenta o zaštiti entitetske imovine koji, uz ostalo, sadrži najavu izvođenja policije RS-a na administrativnu crtu razdvajanja s Federacijom BiH.

Daytonskim sporazumom je granica između dva entiteta BiH, Republike Srpske i Federacije BiH, određena tek administrativno i ne dopušta se uspostava bilo kakvog nadzora na granici i slobode kretanja. Dodikov bi plan, da se provede u djelo, značio kršenje samog sporazuma kojim je de facto paradržava Republika Srpska i uspostavljena.

Ali provokacije ovakve vrste su dio političkog folklora BiH i glavna svrha im je skretanje pozornosti s drugih problema. Puno je lakše prikupljati političku podršku parolama i prijetnjama nego govoriti o stvarnim problemima koje dijele oba entiteta BiH, a koji su ponajviše ekonomske prirode. Situacija je pogotovo loša u Republici Srpskoj.

Situacija s ekonomijom i uvjetima života u cijeloj BiH je blago rečeno poražavajuća, a RS je nerazvijeniji dio ionako ekonomski zaostale države. Da bi se izbjegle optužbe za manipulaciju podacima, potrebno je pogledati informacije i usporedbe samih institucija RS-a, u ovom slučaju Investicijsko-razvojne banke Republike Srpske.

Ona prati glavne ekonomske indikatore samog entiteta u čijem je vlasništvu te ih uspoređuje s Federacijom BiH i susjednim državama, Hrvatskom i Srbijom. Uključena je i EU, ali je razlika toliko velika da RS nema smisla uspoređivati s prosjekom država EU.

Republika Srpska je ekonomski slabija od Federacije BiH po svim parametrima, nerazvijenija je od Srbije i daleko nerazvijenija od Hrvatske. To je razlog velikog iseljavanja, pa je s nekadašnja 1.4 miliona stanovnika (2004.) spala na tek nešto više od 1.12 miliona stanovnika 2019.

Posljednji kompletni podaci kojima raspolaže Investicijsko-razvojna banka Republike Srpske se odnose na 2019., pa ćemo se time poslužiti jer se odnosi nisu bitno promijenili do 2022. Nominalni bruto domaći proizvod (BDP) je 5.75 milijardi eura, što je tek pola BDP-a Federacije BiH (11.85 milijardi), osam puta manje nego Srbije (49.1 milijarda) i više od devet puta manje nego Hrvatske (53.9 milijardi).

Nizak životni standard

To su apsolutni iznosi i govore o samoj veličini ekonomije, ne o razvijenosti. Za to možemo koristiti BDP po stanovniku, koji pokazuje razlike u razini ekonomskog razvoja. I prema tom pokazatelju Republika Srbija zaostaje.

BDP po stanovniku RS-a iznosi 5.035 eura, Federacije BiH 5.409 eura, Srbije 6.628 eura, a Hrvatske 13.259 eura. To nam daje opću sliku, koja u pravilu uvijek korelira s pojedinačnim pokazateljima razvijenosti i standarda.

Ostvareni izvoz proizvoda po stanovniku RS-a je 2019. iznosio 1.619 eura, Federacije BiH 1.782 eura, Srbije 2.410 eura, Hrvatske 3.741 euro. Podaci koje navodi Razvojno-investicijska banka Republike Srpske nisu savršeno usklađeni s podacima svjetskih institucija, ali ne odstupaju značajno. Uglavnom pokazuju stvarno stanje, a to je da Republika Srpska ekonomski nije baš bitna ni u regionalnim ni u europskim okvirima.

Toliko o cjelokupnoj eekonomiji, a mogu se promotriti i razlike u plarama i penzijama. 2019. je prosječna mjesečna neto plata isplaćena u Republici Srpskoj iznosila svega 464 eura, u Federaciji BiH 475 eura, Srbiji 467 eura, a Hrvatskoj 870 eura.

Treba napomenuti da je službena stopa nezaposlenosti bila 24.8 posto. Od 2008. je rast plata u RS-u iznosio samo 20 posto, manje nego u Srbiji, pa čak i manje nego u daleko razvijenijoj Hrvatskoj. Situacija s penzijama je posebno porazna. U RS-u je iznosila 194 eura, Federaciji BiH 213 eura, Srbiji 224 eura, Hrvatskoj 341 euro.

Iako je problem (ne)održivosti penzionog sistema sveevropski, i jako je izražen u Hrvatskoj, Srbiji i cijeloj BiH, Republika Srpska ima posebno velik problem. Broj radnika i penzionera je skoro izjednačen, s tek desetak hiljada radnika više nego što ima penzionera.

S obzirom na to da je prema podacima u RS-u 2022. rođeno 9.118 djece, a umrle su 16.263 osobe, situacija će dugoročno postajati sve gora. Općenito je očekivani životni vijek godinu dana manji nego u Srbiji i pet godina manji nego u Hrvatskoj.

Svi navedeni ekonomski podaci ukazuju na jednostavnu činjenicu da Republika Srpska nije ekonomski održiva i opstaje zahvaljujući zaduživanju. Naravno, to ne znači da je zaduženija od razvijenijih zemalja, ali joj je održavanje duga puno teže.

Siromašnije zemlje su uglavnom manje zadužene od bogatih, zbog same činjenice da ne mogu održavati visoku razinu dugova. Često imaju neefikasan porezni sistem, tj. uopće ne mogu prikupljati poreze (ma koliki bili). Postoji delikatna granica do koje se siromašne države mogu zaduživati i jako je niska. Republika Srpska je prešla tu granicu.
Zasduživanje na sve strane

Ustavni sud BiH je u septembru prošle godine donio presudu po kojoj je vlasnik imovine u BiH (poput rijeka, šuma itd.) država Bosna i Hercegovina, iz čega proizlazi da Republika Srpska i Federacija BiH mogu samo koristiti tu imovinu, a ne njome upravljati. Dodiku je to problem jer je vrlo moguće da će biti nužno prodavati tu imovinu da bi se smanjili dugovi entiteta RS-a.

Prema dostupnim informacijama, javni dug Bosne i Hercegovine na dan 31. decembra 2021. dosegao je razinu od 12.82 milijarde konvertibilnih maraka, ili 6.58 milijardi eura. Od toga se na Federaciju BiH odnosilo 51.08 posto, a Republiku Srpsku 48.04 posto.

Iako je to relativno niskih 34.82 posto javnog duga u odnosu na ukupni BDP, s obzirom na nisku razinu ekonomskog razvoja, to je previše. Ako se uzme u obzir da unutar Republike Srpske živi trećina stanovništva BiH, a na nju otpada skoro pola duga, za taj entitet je situacija daleko gora nego u Federaciji. Javni dug po stanovniku RS-a je otprilike dva puta veći nego u Federaciji BiH.

Republika Srpska se posljednjih godina prekomjerno zaduživala, i tek dolazi period kada će taj dug sjesti na naplatu. U decembru 2022. se zadužila za 110 miliona eura za pokrivanje starih dugova kod Izvozno-uvozne banke Mađarske (EXIM). Radi se o državnoj banci, a zaduženje je s kamatom od pet posto fiksno i dva posto zatezna kamata.

Zbog toga što je državna i za njena zaduženja garantira Mađarska, spekulira se da je kontrolira sam Orban. Razni mađarski poduzetnici povezani s Orbanom su u prošlosti od nje dobivali povoljne kredite, a među njima je i Orbanov zet.

Ipak, Republika Srpska je većinom zadužena kod Evropske investicijske banke. Nakon toga je većina duga u obveznicama (dug prema privatnim investitorima), prema Svjetskoj banci (WB), te Međunarodnom monetarnom fondu (MMF).

Prije nekoliko dana je objavljeno i da se planira novo zaduženje izdavanjem 25 miliona konvertibilnih maraka obveznica početkom maja, i to s kamatnom stopom od 5.8 posto. To je relativno skupo zaduženje, čak i s obzirom na trenutni rast cijene zaduženja u cijelom svijetu.

Kreditni rejting

Ali s obzirom na to da Republika Srpska ne uživa veliko povjerenje investitora, procjenjuje se da je veći rizik bankrota (nemogućnosti vraćanja dugova). Agencija Standard & Poor‘s je u februaru ove godine nakon analize ekonomske situacije RS-u potvrdila kreditni rejting “B” sa stabilnim izgledima. To je duboko u području “smeća”, s procijenjenim velikim rizikom da se dug ne vrati. Isti kreditni rejting ima i Federacija BiH.

Republika Srpska se u 2022. na različite načine zadužila za oko 700 miliona konvertibilnih maraka, četiri puta više nego što se u istom razdoblju zadužila Federacija BiH. Ova godina će biti problematična jer na naplatu dolazi 1.2 milijarde konvertibilnih maraka, što čini petinu budžeta.

S obzirom na dugove koji dolaze na naplatu, što će zahtijevati nova zaduženja samo da bi se podmirila stara dugovanja, logično je da Dodik ne želi prepustiti imovinu vrijednu milijarde eura. Sve ostalo je politički igrokaz, stoji u Indexovoj analizi.

Podijeli

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *