Poslije više od stotinu godina dabrovi se vratili u Semberiju

0
125

Poslije više od stotinu godina, dabrovi su ponovo nastanjeni u priobalnom području rijeke Drine u Semberiji. Oborena stabla vrbe i topole, koja su ovih dana „istesali“ najčuveniji graditelji među životinjama, potvrđuju njihovo prisustvo u ovom kraju.

Pretpostavlja se da su došli iz prirodnog rezervata „Zasavica“ kod Sremske Mitrovice, gdje su kolonije dabrova naseljene vještačkim putem prije deceniju i po.

Ribolovci kažu da su u Semberiji, na Drini, primijetili 30-ak dabrova u parovima od po dva, kako se kreću i nastanjuju, a tragovi o njihovom vrijednom radu na obalama Drine mogu se viđeti na svakom koraku.

Pajo Jović iz semberskog sela Amajlije strastveni je ribolovac. Kaže da povratak dabrova na ovo područje znači da je priroda čista i nezagađena.

-Na metar sam bio kraj njih, ima rep dole širok, ima oči velike, samo malo ovako nek se čuje u čamcu da si zakoračio on je već zaronio i otišao. Sijeku drva, drvo znaju da odsijeku od 20 cenata debljine, ali ga ne siječe kao odmah, nego kao olovku zaoštrenu ostavi ga i čeka da vjetar puhne”, kaže Jović.

Boban Jahić je o dabrovima kao dijete slušao od starijih, a onda ih je nedavno i sam primijetio.

-Često smo predveče ih viđali, sa srbijanske strane prelaze na ovu stranu i sad moj kolega kaže: to je miš i ja kažem ne može to bolan biti miš, veliki, ajmo tamo da vidimo, i mi tamo polako, on se u travu uvuče i vidjeli smo da je dabar, ispričao je Jahić.

Vijest o povratku dabrova u Semberiju posebno je obradovala ekologe koji ističu da su dabrovi strogo zaštićena vrsta. Prije stotinu godina su istrijebljeni, prije svega, zbog kvaliteta krzna.

-To nam govori da prije svega dabrovi hoće zdravu vodu, čistu vodu, životnu sredinu koja im odgovara, a koja je nezagađena, pojašnjava Snežana Jagodić Vujić, Ekološko udruženje “Eko – put

Ističe da, iako su dabrovi napravili brlog u “Eko – centru”, veću štetu ne mogu da pričine. Biljojedi su, ne hrane se usjevima i pravi su čistači prirode. Na Drini polako niču i prve brane.

Dabrovi u Semberiji su, kako ističu naši sagovornici, dokaz da je misija ekologa uspjela i da su vještački formirana staništa u Srbiji prije 15 godina sada proširena i na Bosnu i Hercegovinu. (bh, tl)

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here