Prema Izvještaju o radu Federalne uprave policije iz 2020. godine, ova sigurnosna agencija pruža na nivou Federacije nekolicini političara i političarki policijsku zaštitu. Tako je FUP osiguravao četiri osobe po mjestu stanovanja – fizička zaštita, a to su: Predsjednik FBiH Marinko Čavara, potpredsjednica FBiH Melika Mahmutbegović, potpredsjednik FBiH Milan Dunović te dopremijerka Vlade FBiH Jelka Miličević.

Za predsjednika i potpredsjednike FBiH, prema izvještaju, vrijeme osiguranja je 24h. Kako je navedeno u izvještaju, predsjednik te dopremijerka Vlade FBiH u Sarajevu smješteni su u službenim stanovima Vlade FBiH pod nazivom „Lipa“ u ulici Derviša Numića, dok su potpredsjednici FBiH osiguravani na drugim lokacijama, tačnije Skenderija 18 i Bosanska 9.

Kada je u pitanju pratnja federalnih ličnosti u kretanju – uniformisani policijski službenici, tu vrstu osiguranja prema izvještaju imali su premijer Vlade FBiH Fadil Novalić i potpredsjednica FBiH Melika Mahmutbegović, te ukupan broj pratnje za premijera je iznosio 34, a za potpredsjednicu šest. Kada je u pitanju broj policijskih službenika, za Novalića je bilo ukupno 14, a za Mahmutbegović 12 policijskih službenika, a ukupan broj sati iznosio je 633 za Fadila Novalića te 41 za Meliku Mahmutbegović.

Neposrednu policijsku zaštitu – policijski službenici u civilnom odijelu, prema izvještaju, imalo je osam federalnih ličnosti. Pored predsjednika FBiH, potpredsjednika FBIH, premijera i dopremijera Vlade FBiH, neposrednu policijsku zaštitu imali su i predsjedavajući Doma naroda i Predstavničkog doma Parlamenta FBiH Tomislav Martinović i Mirsad Zaimović.

Ukupan broj pratnji neposredne zaštite za ove federalne ličnosti u 2020. iznosio je 1.499, ukupan broj policijskih službenika iznosio je 17, a broj sati iznosio je čak 19.158.

Melika Mahmutbegović, jedan od najodanijih kadrova SDA stranke, imenovana je za potpredsjednicu Federacije BiH 2015. godine, a ujedno je i zastupnica u Federalnom parlamentu.

Potpredsjednica Mahmutbegović je specijalistica opće hirurgije, a politikom se bavi više od 20 godina. Bila je zastupnica SDA u Skupštini Srednjobosanskog kantona, a potom je tri puta birana za zastupnicu u Federalnom parlamentu. U imovinskom kartonu koji je dostavila CIK-u nakon Općih izbora 2018. godine Mahmutbegović je navela da posjeduje: stan u Bugojnu, koji procjenjuje na 80.000 KM, te stanarsko pravo na stan u Sarajevu čiju je vrijednost procijenila na 150.000 KM.

Međutim, kako su otkrile kolege iz Centra za istraživačko novinarstvo, Mahmutbegović tada u svom imovinskom kartonu nije navela da u ovim gradovima ima još: dva stana, dva poslovna prostora i tri garaže.

Neke od ovih nekretnina dijeli sa sestrama Maksidom Mahmutbegović i Maidom Jusić. Jedan stan, poslovni prostor te dvije garaže se nalaze u Bugojnu, tri sestre su ih otkupile 2009. godine. Porodica Mahmutbegović je tu živjela od 1952. godine, a vlasništvo nad nekretninama u ovoj zgradi je stekla na osnovu Zakona o otkupu stanova na kojima postoji stanarsko pravo.

Drugi stan, poslovni prostor i garažu sestre su kupile u Sarajevu krajem 2010. godine za skoro 693.000 KM. Mahmutbegović, također, nije navela ni imovinu svoje kćerke Neire Džumhur. To nije uradila ni 2010. kada je navela da izdržava kćerku.

Naime, Neira je 2008. godine kao studentica kupila za 170.000 maraka dvosoban stan u Sarajevu. Neira je, također, i vlasnica stana u Sarajevu koji je kupila 2010. godine, istog dana kada su njena majka i tetke kupile tri nekretnine u Sarajevu. Stan u sarajevskom naselju Malta je platila skoro 155.000 maraka.

Upravo stan od 80 kvadrata koji Melika Mahmutbegović nije prijavila u svom imovinskom kartonu, a koji se nalazi na lokaciji Skenderija 18, nalazi se pod 24-časovnom zaštitom pripadnika Federalne uprave policije, stoji u izvještaju FUP-a. Međutim, Melika Mahmutbegović već skoro sedam godina uopće ne živi u svom privatnom stanu, već u službenom stanu koji joj je dodijelila Vlada Federacije BiH, na lokaciji Derviša Numića, gdje se nalaze službeni stanovi Vlade, a koji je svakako obezbijeđen stalnom policijskom zaštitom (Elmedina šabanović, Tačno.net) 

“STANDARD” UPOZORAVA: “Ako mu se popusti, HDZ neće prestati s blokadama. Hrvati su ponekad i prezastupljeni u BiH!”

Predstavnici Evropske unije “očito promoviraju miješanje Hrvatske” u unutrašnja pitanja Bosne i Hercegovine, što bi mogao biti rezultat lobiranja hrvatskih predstavnika unutar institucija EU, piše njemački list “Der Standard”.

U svojoj analizi, autorica Adelheid Wolf navodi da će u Sarajevu u četvrtak biti nastavljeni pregovori o izmjeni Ustava i Izbornog zakona BiH nakon što su nedavno pregovori u Neumu “propali”.

Također navodi da lider Hrvatske demokratske zajednice u BiH Dragan Čović tvrdi da je Venecijanska komisija Vijeća Evrope podržala prijedloge te stranke.

Ona objašnjava da HDZ svojim modelima želi osigurati da člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda mogu birati uglavnom Hrvati, s obzirom na to da je trenutno moguće i za pripadnike drugih etničkih grupa da biraju člana iz reda hrvatskog naroda.

Rezultat trenutne situacije je taj da je “političar lijevog centra i proeuropski orijentirani Željko Komšić” trenutno u državnom Predsjedništvu, umjesto “pristaše desnog nacionalističkog HDZ-a,” navodi autorica Adelheid Wolf u svojoj analizi za Der Standard.

Ona objašnjava da mnogi Hrvati u BiH smatraju da je to nepravedno, iako je u skladu s Ustavom.

“HDZ dugi niz godina pokušava svoje političke zahtjeve prenijeti u europske institucije,” piše Wolf.

S čime se slaže Venecijanska komisija?

Wolf piše da trenutno “nije moguće razjasniti da li se Venecijanska komisija zapravo slaže s modelima HDZ-a, jer, unatoč velikom interesu građana BiH i njihovoj žudnji za transparentnošću, ne daju nikakve informacije o tome koje modele za promjenu Izbornog zakona i Ustava je razmatrala i podržala Venecijanska komisija, te ostaje nejasno na čiju je inicijativu Komisija postupala u ovom slučaju.”

Njemački list navodi da je poslao nekoliko puta upit Vijeću Evrope po ovom pitanju, te je portparol Panos Kakaviatos odgovorio:

“Razgovori Venecijanske komisije su povjerljivi i Komisija generalno ne komentariše pitanja koja su izvan okvira objavljenih izjava i obavještenja. Tako da za sada nema komentara. Podijeliti ćemo s vama informaciju da li i kada će mišljenje biti objavljeno.”

Na pitanje vezano za transparentnost ovog procesa u interesu građana BiH, Kakaviatos je odgovorio:

“Razumijem želju za informacijama, ali Venecijanska komisija jednostavno ima pravila povjerljivosti u svom radu. Ona jednostavno tako funkcionira.”

Wolf također navodi da je odlazeći američki ambasador u BiH Eric Nelson “pojačao konfuziju” sa svojom izjavom da je predložene modele HDZ-a odobrila Venecijanska komisija, ali da ne udovoljavaju standardima.

Cilj rada Venecijanske komisije trebao bi biti provođenje standarda Vijeća Evrope o jednakim pravima za sve građane, objašnjava autorica.

“Model pun etničke isključivosti”

Član Izborne komisije Suad Arnautović je za Der Standard objasnio da prijedlozi HDZ-a ne bi doveli do provođenja presuda Evropskog suda za ljudska prava koji je u nekoliko presuda naveo da je potrebno mijenjati Ustav te okončati diskriminaciju Jevreja, Roma ili drugih manjina i onih građana koji se ne žele definirati kao pripadnici etničkih grupa. (Der Standard; Slobodna Bosna)

Mostar, pakao za “idem se provozat” likove

Sedmog februara 2022. godine Mostar je postao pakao. Za većinu „idem se provozat“ likova. Krenula je naplata parkinga u gradskoj zoni 1 i 2. Kaos koji je uslijedio nije neuobičajen. I prije su zelene površine i pločnici u Mostaru služili za parkiranje osobnih automobila. Dapače, za te potrebe nekima je služio i kolovoz. Ostavi čovjek najnormalnije auto na cesti, upali sva četiri i nestane negdje. I to ne govori u prilog čuvenom anarhičnom duhu Mostaraca nego upravo o zapuštenosti tog duha od rata naovamo. Zato nije trebalo dugo čekati prve sukobe između vozača i policije oko nepropisnog parkiranja i naplate onog propisnog. Mostar će se narednih dana pretvoriti u veliku svađaonicu (kao da to nije oduvijek). Rijetki će se turist čuditi prizorima na koje nailazi svakih par – sto metara. Pomislit će da se događa neka neobična pokazna vježba direktne demokracije kada vidi kako neki civil urla na policiju koja uzvraća objašnjavanjem da to ne može tako.

Najbizarniji detalj od svih, jer ne bi to bio Mostar da nema nešto posebno bizarno, jeste to što se sjedište J.P. MO Parking nalazi na adresi Bulevar narodne revolucije b.b. u zgradi u čijoj neposrednoj blizini nema niti jednog parking mjesta. E, tu će svaki nasekirani mostarski vozač morati pješice. Možda se nekima i svidi. A možda je, prije represivnih mjera, trebalo raditi kampanju kojom se apelira na smanjivanje uporabe osobnih vozila i govori o dobrobitima svakodnevne šetnje vlastitim nogama. Inače, to je manje poznato, Mostarcima se po rođenju umjesto rodnog lista izdaju prometna i vozačka a majke nam umjesto pelena mijenjaju gume. Ali nećemo sad u tom smjeru… Dosta je bilo, valja parkirati tekst i upaliti sva četiri… (Marko Tomaš, Žurnal) (Preuzeto sa Analiziraj.ba)

(Stavovi i mišljenja izneseni u ovom tekstu su isključivo autorovi i ne odslikavaju nužno stavove redakcije portala)