Pokrenuta inicijativa da Osnovna muzička škola u Tuzli nosi naziv po Asimu Horoziću

Asim Horozić rođen je 9. februara 1958. godine u Tuzli, gradu za koji je ostao snažno vezan tokom cijelog života i umjetničkog djelovanja

pokrenuta inicijativa da osnovna muzicka skola u tuzli noci naziv po kompozitoru asimu horozicu
(Iz Ministarstva ističu da bi davanje naziva škole po profesoru Asimu Horoziću predstavljalo trajno priznanje njegovom stvaralaštvu – Foto: Arhiva/TL)

Pokrenuta je inicijativa da Osnovna muzička škola u Tuzli ubuduće nosi naziv Osnovna muzička škola “Asim Horozić”, u čast istaknutog kompozitora, pedagoga i jednog od najznačajnijih muzičkih stvaralaca Bosne i Hercegovine.

Porodica profesora Asima Horozića dala je pismenu saglasnost na ovu inicijativu, a podršku je, u skladu sa svojim nadležnostima, dalo i Ministarstvo obrazovanja i nauke Tuzlanskog kantona.

Iz Ministarstva ističu da bi davanje naziva škole po profesoru Asimu Horoziću predstavljalo trajno priznanje njegovom stvaralaštvu, pedagoškom radu i neizbrisivom tragu koji je ostavio u oblasti muzike i obrazovanja.

Asim Horozić rođen je 9. februara 1958. godine u Tuzli, gradu za koji je ostao snažno vezan tokom cijelog života i umjetničkog djelovanja. Osnovno i srednje muzičko obrazovanje završio je u rodnom gradu, a školovanje je nastavio na Muzičkoj akademiji Univerziteta u Sarajevu, gdje je studirao kompoziciju u klasi profesora Vojina Komadine.

Diplomirao je 1982. godine djelom “Koncert za violinu i orkestar u A-duru”, čime je stekao zvanje akademskog muzičara, kompozitora i profesora teoretskih muzičkih predmeta. Nakon završetka studija vratio se u Tuzlu, gdje je započeo dugogodišnji pedagoški i umjetnički rad.

Radio je kao profesor klavira i teorijskih predmeta u Srednjoj muzičkoj školi u Tuzli, a kasnije i kao univerzitetski nastavnik na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, na Odsjeku za razrednu nastavu. Bio je angažiran i na Akademiji dramskih umjetnosti u Tuzli, kao i na Muzičkoj akademiji Univerziteta u Sarajevu, gdje je od 2006. do 2018. godine radio na Odsjeku za kompoziciju.

Kompozitorski opus Asima Horozića obuhvata brojna djela različitih žanrova, među kojima su orkestarska, koncertantna, kamerna, vokalna, horska i scenska muzika. Njegova djela prepoznatljiva su po spoju savremenog umjetničkog izraza i elemenata bosanskohercegovačke muzičke tradicije.

Široj javnosti posebno je poznat kao autor opere “Hasanaginica”, koja je premijerno izvedena 2000. godine u Narodnom pozorištu Sarajevo i smatra se jednim od najznačajnijih ostvarenja bosanskohercegovačke operne literature.

Pored “Hasanaginice”, Horozić je komponovao i dječiju operu “Aska i vuk”, operu “Zmaj od Bosne”, posvećenu Husein-kapetanu Gradaščeviću, te započeo operu “Derviš i smrt”, prema romanu Meše Selimovića.

Posebno mjesto u njegovom opusu zauzima “Kapija”, koncertni stav za klarinet i orkestar iz 1997. godine, posvećen uspomeni na ubijenu tuzlansku mladost na Kapiji.

Za svoj rad dobio je brojna priznanja i nagrade, među kojima su Tuzlanska plaketa sa srebrnim grbom, Povelja Udruženja muzičkih pedagoga Federacije Bosne i Hercegovine i Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva za doprinos kulturi i umjetnosti, dodijeljena 2021. godine.

Asim Horozić preminuo je 1. oktobra 2023. godine u Tuzli, nakon duge i teške bolesti. Iza sebe je ostavio bogat umjetnički opus, generacije učenika i studenata, te djela koja predstavljaju važan dio bosanskohercegovačke muzičke kulture. (tl)

Podijeli

One comment

  1. Više nego utemeljena, logična i bitna inicijativa, koja spašava obraz Tuzli, ali ona ima smisla isključivo pod uslovom da se ponajprije Gradska uprava Tuzle u ime svih građana dobrano “pospe pepelom”, te da simbolički padne na koljena i duboko se izvini porodici rht. prof. Horozića na ogavnom “nečinjenju” povodom njegove smrti. Ono što je svojedobno tuzlanska vlast priredila svom preminulom znamenitom sugrađaninu, predstavljalo je nezamislivo poniženje za sve Tuzlake. Okrenuta je glava, začepljene uši i zatvorene oči u teškim trenucima odlaska na neki “bolji svijet” prof. Horozića, kao da se tada nije ništa niti dogodilo. I to nije bilo ni prvi, ni posljednji puta da su sasvim privatni animoziteti i ohola samoljubivost lokalnih vlastodržačkih siledžija “dijelili karte” i narcisoidnim kapricima odlučivali u ime svih nas. Katastrofično, kao i uvijek do sada. I nikom ništa.

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *