Pogled iz Sarajeva: Uzaludne ruske prijetnje

0
303

Još se u Bosni i Hercegovini nisu potpuno smirile tenzije povodom nedavnog saopćenja ruske ambasade u Sarajevu u kojem se pokušava osporiti dosadašnji odnos naše zemlje i NATO-a i iznosi upozorenje (po nekima i prijetnja) da će Rusi “morati reagirati u slučaju našeg praktičnog približavaja tom savezu”. Ova do sada najoštrija reakcija ruske ambasade je znak da je suradnja BiH i Alijanse ušla u višu fazu, ali Rusi zanemaruju činjenicu da to ne prejudicira potencijalno buduće članstvo. O tome će se, kad dođe vrijeme, odlučivati na razini BiH, a u svakom slučaju treba poštovati pravo na izbor, suverenitet i neovisnost Bosne i Hercegovine.

Rusko upozorenje je, zapravo, upućeno Federaciji BiH u kojoj je opće rasploženje da se uđe u Alijansu, pa se naglašava da se o tome dobro razmisli, izvažu svi argumenti ‘za’ i ‘protiv’ i uzmu u obzir mišljenje svih građana koji su daleko od jedinstva o ovom pitanju. To što još nema konsensusa o ovom pitanju na državnoj razini glavno je uporište ruske ambasade koja podsjeća da je Republika Srpska protiv integriranja u bilo koji savez, pa i u NATO, o čemu je još 2017. usvojena rezolucija Narodne skupštine RS-a. Zaboravlja se da ova rezolucija nikog ne obavezuje nego je samo preporuka kadrovima iz RS-a u državnim organima BiH.

Očevidno, Moskvi najviše smeta što se u Federaciji BiH konstantno ističu prednosti članstva u NATO-u a to građane učvršćuje u uvjerenju da nam je odista mjesto u tom savezu. Budući da NATO jamči sigurnost, teritorijalni integritet, političku neovisnost države, investitori su ohrabreni da ulažu u te države. Dvanaest zemalja Istočne Evrope prijemom u ovaj savez privuklo je velik broj investitora i preporodilo svoje privredne grane. U suštini, proširenje NATO-a ima geoekonomske učinke iako je NATO vojno-politički savez, a ne političko-ekonomska integracija, ali ulazak u ovaj savez donosi sigurnost i stabilnost, znak je da pravna država funkcionira te pospješuje strana ulaganja, što države u tranziciji itekako trebaju.

Rusi o NATO-u, kao protivničkoj strani, naravno, misle sve najgore i oni zemlje kandidate, kao što je BiH, nastoje odvratiti od tog saveza. Odgovara im što je Srbija proklamovala vojnu neutralnost, pa je naoružavaju, i što takvoj opciji teži i Republika Srpska, ali „kost u grlu“ im je veći dio BiH koji ne priznaje nikakvu neutralnost i odbacuje nediplomatska upozorenja.

A što se tiče prijetnje o tome da bi Rusija mogla poduzeti neke aktivnosti na zaustavljanju BiH na putu u Aiijansu – ništa nije nemoguće, pa oni su Crnu Goru 2015. pokušali nasilno spriječiti da uđu u savez, ali nisu uspjeli i ta zemlja je 2017. primljena. Izmakla im je i Sjeverna Makedonija koja je kao 30. ušla u NATO u martu 2020. godine.

Bosna i Hercegovina u svojoj vanjskoj politici ima saveznike, a među njima, također, i neke velike sile čije su ambasade u BiH negativno ocijenile saopćenje ruske ambasade. Vrijeme kad se nešto nekome na Balkanu moglo silom nametati je prošlo, pa i NATO ništa ne nameće niti BiH požuruje, nego strpljivo čeka da zemlja kandidat bude spremna za prijem i odluči se na temelju referenduma svih svojih građana. (Piše: Đuro KOZAR, vojnopolitički analitičar iz Sarajeva)

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here