Pogled iz Sarajeva: Evropski nebeski štit

U anketi na na jednoj TV o tome koji je, po mom mišljenju, događaj godine u 2022. odmah sam rekao da je to agresija Rusije na Ukrajinu, jer rat poslije više od sedam decenije ponovo svom silinom bukti u Evropi. Mnoge je pokrenuo i pokazao koliko je važna protivazdušna odbrana u slučaju nužde. S tim u vezi, Njemačka je inicirala projekat stvaranja evropskog nebeskog štita koji bi trebao otkloniti propuste koje trenutno ima protivvazdušna odbrana Evrope.

U vrijeme dok se Rusija još smatrala partnerom NATO-a mnogi raketni sistemi u zemljama srednje i istočne Evrope su zbog starosti povučeni iz upotrebe, ali nisu nabavljeni novi. Nedostataka ima, na primjer, u odbrani od balističkih projektila koje lete na velikim visinama, ali nema dovoljno sredstava i za obranu od bespilotnih letjelica i krstarećih raketa.

Zapravo, napad Rusije na Ukrajinu korjenito je promijenio stanje sigurnosti Evrope. Do njega je bila procjena kako Evropi možda jedino prijete pojedinačni projektili u nekom mogućem sukobu na Bliskom istoku – na primjer protiv Irana, ali sad je postalo jasno kako treba cjelovit štit prema istoku kakav je postojao i u doba hladnog rata.

Inicijativu za zajednički nebeski štit, osim Njemačke, potpisale su i Velika Britanija, Slovačka, Norveška, Estonija, Letonija, Mađarska, Bugarska, Belgija, Češka, Finska, Litva, Nizozemska, Rumunija i Slovenija. Namjera je i zajednički i povoljnije nabaviti oružane sisteme i onda kooperativno zaštiti veće područje.

Njemačka ministrica odbrane Kristin Lambreht smatra da se formiranjem nebeskog štita ispunjava zajednička odgovornost za sigurnost na evropskom  kontinentu. Ona vjeruje kako je to projekat kojim će se ostvariti politička, financijska i tehnološka sinergija. Njemačka je i jedan od incijatora formiranja evropske vojske koja ne bi bila pandan NATO-u, ali o tome nema saglasnosti u EU.

Zajedničku evropsku protivzračnu odbranu krajem avgusta ove godine najavio je i njemački kancelar Olaf Šolc rekavši da je ovaj projekat dobitak za sigurnost cijele Evrope. Obrazložio je kako je zajednička odbrana jeftinija i djelotvornija nego da svaka država nabavlja vlastite skupe i izuzetno složene sisteme protivvazdušne odbrane. Njemačka vojska ima ručne projektile Stinger, ali njihov domet je ograničen.

Problem je, dakle, zaštita od napada balističkim projektilima, a eksperti ističu da je balistička putanja rakete krivulja koja opisuje centar težišta navođene rakete od trenutka napuštanja lansirne rampe do krajnje tačke leta. Na to je upozoravao još bivši američki predsjednik Roland Regan koji je umro 2004. godine. On je incirao formiranje svemirskog štita pod kojim bi bila i Njemačka. Ali, od toga se odustalo jer nije bilo konsenzusa među članicama NATO-a. Amerikanci naravno imaju takav štit.

Još nema informacija kakvi bi sistemi protivvazdušne odbrane Evrope mogli biti nabavljeni i sada se razmatraju neke mogućnosti. Na primjer, Izrael ima razvijenu višeslojnu zračnu odbranu sistemom AROV 3 kojim se mogu uništavati projektili i na 100 kilometara visine, koji bi se mogli uništiti daleko od cilja prema kojem lete.

Ali, Izrael je relativno mala zemlja u poređenju s odbranom čitavog evropskog kontinenta od Sjevernog do Crnog mora. (Piše: Đuro KOZAR, vojnopolitički analitičar iz Sarajeva)

(Stavovi i mišljenja izneseni u ovom tekstu su isključivo autorovi i ne odslikavaju nužno stavove redakcije portala)

Podijeli

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *