Pogled iz Sarajeva: Crni oblak na Crvenom trgu

Putinova agresija na Ukrajinu donijeli su sram Rusiji nakon historijskih žrtava koje je podnio njen narod u Drugom svjetskom ratu

0
78

Povodom Dana pobjede nad fašizmom na Crvenm trgu u Moskvi je 9. maja održana tradicinalna vojna parada koja je ovg puta bila u potpuno drugačijoj atmosferi. Činjenica da je Armija Ruske Federacije od 24. februara agresor u Ukrajini bacila je u drugi plan ovu svečanost. Naravno, niko ne dovodi u pitanje ogroman doprinos Rusa u slamanju fašističke Njemačke 1945. godine, ali izgleda da su Moskvi zaboravili sve ono što je bilo važno pobjednicima u Drugom svjetskom ratu.

Zbog svjetske javnosti Rusi su nastojali da parade bude glamoruzna budući da je sudjelovalo 11.000 vojnika iz svih dijelova i vojnih okruga, a tokom defilea predstavljeni su i oklopna vozila Taifun, raketni sistemi Iskander, višecjevni raketni sistemi Tornado-G, kao i raketni sistemi zemlja – zrak Tor-M2, Buk-M3, S-400, te interkontinentalna balistička raketa Yars. Sav taj čelik nije mogao prikriti krvave posljedice njihove agresije.

Uz ruskog predsjednika Vladimira Putina na podiju nije bio nijedan predstavnik neke od zemalja antihitlerovske koalicije, pa čak ni na razini ambasadora. Nije bilo ni Putinovog saveznika bjeloruskog predsjednika Aleksandra  Lukašenka koji je, vjerojatno, odlučio da mu je važnije da u to vrijeme bude na manevrima svoje vojske.

Podsjećanja radi, na proslavi 60-godišnjice pobjede na fašizmom koja je održana 2005. uz Putina su u Moskvi stajali lideri približno 50 država, među kojima i oni iz SAD-a, Njemačke, Francuske, Italije, Kine, Indije, Japana… Prisustvovali su i tadašnji predsjednik SAD-a Džordž  Buš, nekadašnji predsjednik Kine Hu Hintao, Francuske Žak Širak, indijski premijer Mahmohan Sing i tadašnji generalni sekretar UN-a Kofi Anan. Ali, tada je Rusija, za razliku od danas, bila miroljubiva država…

I dok je Putin i na ovoj paradi promovirao rusku vojnu silu, stavljajući izvjestan monopol Moskve na pobjedu nad fašistima u Drugom svjetskom ratu, dotle su buktale oružane borbe u istočnom dijelu Ukrajine. Agresor planira da potpuno ovlada područjem Donbasa i samoproglašene “republike” Luganjsk i Donjeck pripoji Ruskoj Federaciji, kao i 2014. godine kad je anektiran poluotok Krim u Crnom moru. Jedno su planovi Moskve, a sasvim drugo situacija na terenu.

Branitelji Ukrajine pružaju sve veći otpor i, uz pomoć u naoružanju i opremi, žele odbraniti svoju zemlju. Ukrajinski predsjednik Volodomir Zelenski rekao je da Rusija “ide protiv samih vrijednosti za koje se toliko ljudi borilo i za koje su dali svoje živote u Drugom svjetskom ratu”.

I ne samo Zelenski i nego su i drugi državnici naglasili  da cijeli svijet može vidjeti da je Ukrajina “strana dobra u ovom ratu i da će Rusija izgubiti, jer zlo uvijek gubi. (Piše: Đuro KOZAR, vojnopolitički analitičar iz Sarajeva)

(Stavovi i mišljenja izneseni u ovom tekstu su isključivo autorovi i ne odslikavaju nužno stavove redakcije portala)

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here