Da pandemija ostavlja dalekosežne posljedice, potvrđuju i dva samoubistva tokom sedam dana u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske. Psiholozi upozoravaju da sve više građana ima psihičke tegobe uzrokovane koronavirusom i da im je neophodna psihološka pomoć. Strahuju da će nakon završetka pandemije broj hospitaliziranih psihičkih bolesnika biti još veći.
Dva samoubistva u sedam dana u Univerzitetskom kliničkom centaru otvorila su pitanje koliko je borba sa koronavirusom narušila psihičko zdravlje pacijenata. Prvi čovjek UKC-a kaže da su preduzete sve mjere pojačanog nadzora, ali da trajno zatvaranje prozora nije neprihvatljivo. Dodaje da je u toku instaliranje dodatnih 60 kamera za video nadzor.
„Nismo primjetili nigdje u svijetu niti je preporuka da se prozori zaključavaju, da se pacijenti vežu. Mi smo već dogovorili sa načelnicima, sestrama, šefovima smjena, da se još više poveća nadzor tih pacijenata, da li su uznemireni, potišteni”, navodi direktor Univerzitetskog kliničkog centra RS Vlado Đajić.
Izazovi pandemije utiču i na psihu ne samo pacijenata, nego i ljekara i zdravstvenih radnika. Šef Kovid odjeljenja Danijel Đekić kaže da ga najviše frustriraju, uprkos adekvatnoj njezi, nagla pogoršanja kliničke slike, naročito kod mlađih pacijenata.
„Ni kod jednih pacijenata nisam viđao strah u očima kao kod pacijenata oboljelih od kovida. Na stranu borba za zdravlje pacijenta, druga je borba oko psiholoških momenata i mnogo više iscrpljuje nego borba za zdravlje“, ističe Đekić.
Dokazano je da kovid izaziva promjene u psihi. Dolazi do pada pozitivnih emocija, razvija se strah, strepnja, nesigurnost, osjećaj beznađa i depresija što dovodi do suicidalnih misli, upozoravaju psiholozi.
Anita Đuričić, specijalista medicinske psihologije, ističe da je evidentan cjelodnevni povećani priliv pacijenata u toku pandemije i kaže da očekuju još veći priliv ljude tek kad se završi pandemija.
„Povećan je broj ljudi koji su krhki, ranjivi, osjetljivi, pogotovo u uslovima pandemije, što je uticalo na smanjenje uticaja pozitivnih faktora, smanjena je komunikacija, verbalne, neverbalne, smanjeni su aktiviteti, ljudi su lišeni druženja“, navodi psiholog Aleksandar Milić.
U Republici Srpskoj je u prošloj godini 218 osoba izvršilo samoubistvo, što je 7,9 odsto više nego godinu ranije. Problem je što većina depresivnih ljudi ima otpor prema traženju psihološke pomoći, zbog bojazni da će biti obilježeni u društvu. Psiholozi poručuju da je od presudnog značaja na vrijeme prepoznati tegobe i zatražiti stručnu pomoć.(bhrt,tl)