Otvorena izložba “Žene borci Armije Republike  Bosne i Hercegovine” i prikazan dokumentarni film „Bosna“ 

Od 5.360 žena učesnica rata, njih 13 je dobilo najveće ratno priznanje "Zlatni ljiljan", jedna je dobila "Zlatni grb" sa mačevima, jedna "Medalju za hrabost" i jedna "Srebreni štit"

0
147

Povodom obilježavanja 25 godina od osnivanja BKC-a TK i Dana državnosti Bosne i Hercegovine, u četvrtak  je otvorena  izložba “Žene borci Armije Republike  Bosne i Hercegovine”  i prikazan dokumentarni film „Bosna“ autorice Arijane Saračević Helać.  Izložba je organizovana kako bi podsjetila javnost o ulozi i doprinosu žena tokom rata u BiH.

Jedna od tih žena je i Mersida Mešetović koja se Armiji RBiH priključila 1992. i ostala do 1995.godine. Nakon potpisvanja Daytonskog sporazuma, ostala je raditi u Vojsci Federacije, a kasnije u Oružanim snaagama BiH. Karijeru je završila u činu brigadirke.

“Imala sam jednu prednost u odnosu na svoje kolegice koje su kao dobrovoljke pristupale Armiji, iz razloga jer sam završila Fakultet opštenarodne dobrane na Političkim naukama u Sarajevu. Do tada sam imala pet godina radnog iskustva i čin rezervnog potporučnika JNA. Tako da sam imala znanje koje, normalno, nije bilo ni približno onome što se dešavalo tokom rata”- prisjeća se Mešetović.

Ona dodaje da je imala starije kolege da je vode.

“Ono što je posebna vrijednost nas, žena koje su nosile uniformu, ne omalovažavajući ulogu i svih drugih žena, ljekara, medicinskih sestara, u privredi, žena koje su dočekivale borce, vodile računa o porodici, naša uloga je nadrasla te, jer su se žene izborile da nastave svoju vojnu karijeru”- ističe Mešetović.

Da bi otrgnule od zaborava ono što su učinile za ovu državu, žene borci su formirale i Udruženje pripadnica Armije RBiH, koje je zvanično registrovano u oktobru ove godine, a cilj je da, po prvi put, okupi žene koje su bile pripadnice Armije u periodu od 1992-1995.

Zašto 27 godina poslije agresije na BiH?

“Do sada smo djelovale unutar udruženja koje su formirale naše kolege. Međutim, zbog situacije koja se dešava u BiH, odnos prema ženskoj populaciji koja je branila BiH nije zadovoljavajući i bilo je krajnje vrijeme da se organizujemo i sa svojim kapacitetima, pokušamo objediniti sve žene borkinje, da vidimo gdje smo danas, koliko nas je živih, kako živimo. Imamo puno pripadnica koje su oboljele i tim ženama se rijetko pruža pomoć”, kazala je Mešetović, koja predstavlja Udruženje.

Mešetović dodaje da će Udruženje pomoći takvim ženama, te štiti njihova prava. Stoga, pozvala je sve žene iz pomenute populacije da se priključe i zajedno djeluju.

Žene su bile dobrovoljni pripadnici Armije BiH, nisu bile vojni obveznici i bile su zastupljene u svim segmentima, odnosno, u komandama, brigadama, bolnici, logistici, kuhinji, a bilo ih je u odbrambenim linijama gdje su branile BiH.  Jedan od pokušaja da se ove žene otrgnu od zaborava i da se građani podsjete na nihov doprinos, svakako je izložba o njima.

“Ove godine smo započeli aktivnost prikupljanja materijala, lične i druge dokumentacije, vezano za odavanja počasti ženama koje su u prethodnom periodu zapostavljene. Njihova uloga i značaj u ratu su bili veliki, ali poslije rata su zapostavljene. Na ovaj način mi vraćamo njihovu ulogu i dajemo značaj njihovoj borbi s ciljem da ostvarimo određena prava koja nisu ostvarile i da sačuvamo od zaborava sve ono što su one dale za ovu državu. Mnoge od njih su poginule, a posthumno su odlikovane najvećim ratnim priznanjima”, kazala je Namira Tanković, koordinatorica projekta uime Udruženja “Žene borci Armije BiH 1992-1995” Kantona Sarajevo.

Od 5.360 žena učesnica rata, njih 13 je dobilo najveće ratno priznanje “Zlatni ljiljan”, jedna je dobila “Zlatni grb” sa mačevima, jedna “Medalju za hrabost” i jedna “Srebreni štit”. Arhiv Federacije je incirao izložbu o ženama borcima u saradnji sa Udruženjem “Žene borci 1992-1995” USK,  Muzej Tešanj i Arhiv USK.

“Kada je u pitanju dokumentacija, tu se radi o 387 jedinica. Od toga su 183  novinska članka, te vrlo vrijedne 204 fotografije gdje su učesnice radile s nama na pripremi izložbe”- kazao je  Hajrudin Ćuprija, direktor Arhiva Federacije Bosne i Hercegovine.

Ćuprija podsjeća da arhivi nisu imali sistematičan i planski pristup građi iz ratnog perioda, pa je Arhiv Federacije pokrenuo niz aktivnosti u proteklom periodu kako bi se prikupila i sačuvala dokumentacija. To je najmanje što društvo i država  mogu i trebaju  učiniti za žene koje su bile na prvim linijama kada je to bilo najpotrebnije, kaže Ćuprija. (Nataša TADIĆ)

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here