“Pokušavam u Tuzli napraviti arheološku školu za buduća vremena i moja konstatacija je da bi Gornja Tuzla mogla biti grad muzej kada bi se sistematski istražila”.
Ovo je kazao nekadašnji profesor na Filozofskom fakultetu u Tuzli Bego Omerčević, nakon što su u oktobru 2019. godine u Gornjoj Tuzli pronađeni ostaci rimskog vodovoda.
Nije tajna ni to da je Gornja Tuzla do sada, jedno od najstarijih neolitskih naselja u Bosni i Hercegovini.
Franjevački samostan sv. Marije u Gornjoj Tuzli
“Prije nepune tri godine obrađivao sam svoj mali vrt u sklopu vikendice nedaleko od centra Gornje Tuzle i tom prilikom naišao na kamenice koje nisu bile obične. Malo po malo sam samostalno iz znatiželje kopkao okolo i počeo vaditi brojne ostatke novca, keramike, raznih dijelova posuda.
Na tako malo prostora našao sam puno toga, te sve to sačuvao. Prošle godine mi je u goste dolazio jedan univerzitetski profesor koji mi je kazao kako je ovo vrijedna građevina. Samostalno sam čitao i istraživao brojne pretpostavke i naišao na podatak da se nekada u Gornjoj Tuzli nalazio Franjevački samostan na lokaciji 1,5 kilometara od centra Gornje Tuzle na lijevoj obali Jale što vjerujte po lokaciji odgovara u pedalj”- kazao nam je Munir Memišević, vlasnik ove parcele, te još dodao:
“O ovom lokalitetu i nalazištu obavijestio sam prije nekoliko dana i čelne ljude Franjevačkog samostana u Tuzli te direktora i arheologe iz Muzeja Istočne Bosne koji su me posjetili i ostali zatečeni prizorima koje su vidjeli uz konstataciju da je prerano bilo šta govoriti dok se ne obave detaljna ispitivanja”- dodaje Memišević, a prenosi RTV7.
Tragajući za ovom pričom prije par dana posjetio sam i samostan Bač u Srbiji u koji su preselili ovdašnji Franjevci ali jedan fratar koga sam tamo zatekao jako malo zna o tome pa je i putovanje bilo tek turističko.
Struka će reći svoje ali po onome što sam ja uspio saznati u raznim djelima i putopisima do kojih sam došao, mislim da je došlo vrijeme da konačno pronađemo Franjevački samostan iz 14. stoljeća za kojim dugo, mnogi tragaju. (D. Popović, RTV7)
Kultura sjećanja je jako važna, zbog identiteta. Obzirom da Balkanci mnogo brljaju tokom svog života, ne žele baš da se sjećaju. Žalosno