U mnogim zemljama danas se na različite načine obilježava Nevruz ili praznik proljeća, ali ove godine proslava ovog praznika protiče u sjeni pandemije koronavirusa, javlja Anadolu Agency (AA).
Nevruz, koji se obilježava 21. marta svake godine, za mnoge ljude predstavlja vjesnik proljeća i simbol mira, radosti i jedinstva.
Za ovaj praznik se vežu i različite legende o ponovnom rađanju prirode i rađanja novih nada ljudi te se nerijetko prakticiraju i različiti obredi molitvi za bolje sutra pojedinaca i čovječanstva uopće.
Tokom Nevruza ljudi se okupljaju, a posebno porodice i prijatelji, u svojim domovima ili na ulicama. U prve posjete kući ide se najstarijim članovima porodice, ljudi se sastaju i razmjenjuju poklone, a na zalasku Sunca organizuje se velika gozba, muzika i ples.
Ove godine praznik Nevruz su na različite načine obilježili građani mnogih zemalja, uključujući Tursku, Afganistan, Azerbejdžan, Gruziju, Tadžikistan i Kirgizistan.
U okviru proslave ovog praznika u mnogima gradovima priprema se specijalna hrana, a jedno od najvažnijih jela je baklava.
Generalna skupština Ujedinjenih nacija (UN), na prijedlog zemalja koje obilježavaju ovaj praznik, proglasila je Nevruz danom koji promoviše mir i solidarnost. Riječ je o prazniku od davnina, koji označava prvi dan proljeća i obnavljanja prirode. Nevruz je upisan na listu nematerijalnog kulturnog naslijeđa UNESCO-a 2009. godine.
Proslava koja promoviše harmoniju i jedinstvo među generacijama datira još iz drevnog Irana, a u iranskoj mitologiji nekoliko mitova u vezi je s Nevruzom.
Oko 300 miliona ljudi širom svijeta s tradicijom i ritualima slave Nevruz, posebno na Balkanu, u regiji Crnog mora i Kaspijskog mora, na Kavkazu, u centralnoj i južnoj Aziji i na Bliskom istoku. (AA)