NATO radi na planovima za stalno vojno prisustvo na svojim istočnim evropskim granicama u nastojanju da prevenira potencijalne buduće vojne akcije Rusije poput agresije na Ukrajinu.
NATO je “usred temeljne transformacije” koja će odražavati “dugoročne posljedice” po poteze ruskog predsednika Vladimira Putina, navodi se u izvještaju generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga.
“Ono što sada vidimo je nova realnost, nova normalnost za evropsku sigurnost. Stoga smo sada zatražili od naših vojnih komandanata da pruže opcije za ono što mi zovemo resetovanje, dugoročnu adaptaciju NATO-a”, rekao je Stoltenberg za The Telegraph.
Stoltenberg, koji je nedavno rekao da će produžiti svoj mandat na čelu Alijanse zajoš godinu dana, također je rekao u intervjuu da će odluke o ponovnom postavljanju trupa biti donesene na samitu NATO-a koji će se održati u Madridu u junu ove godine.
Ruska invazija na Ukrajinu izazvala je najveću evropsku izbjegličku krizu od Drugog svjetskog rata i navela Zapad da preispita svoju politiku odbrane.
Treba istaći da bi se Finska i Švedska uskoro mogle pridružiti NATO-u što bi bio potez koji bi vjerovatno razbjesnio Moskvu i za koje zapadni zvaničnici kažu da bi dodatno naglasili rusku stratešku grešku u invaziji Ukrajine.
Zvaničnici NATO-a rekli su za CNN da su razgovori o pridruživanju Švedske i Finske bloku postali izuzetno ozbiljni od početka ruske invazije.
Javno mnijenje u obje zemlje značajno se promijenilo kada je u pitanju članstvo u NATO savezu kako se nastavlja ruski rat u Ukrajini. Nordijska nacija od 5,5 miliona tradicionalno je vojno neutralna, dijelom kako bi izbjegla provociranje svog istočnog susjeda (Rusije), s kojim dijeli granicu od 1.300 kilometara. Međutim, ruska invazija na Ukrajinu dovela je do udvostručenja podrške javnosti za ulazak u NATO sa 30 na 60 posto.
Finska premijerka Sanna Marin rekla je u petak da će parlament njene zemlje raspravljati o mogućem članstvu u NATO-u u narednim sedmicama te dodala da se nada da će se ove rasprave završiti prije sredine ljeta. (Klix)