Dr. sc. Tvrtko Korbar, naučni savjetnik Hrvatskog geološkog instituta (HGI), objavio je precizniji uvid u geologiju petrinjskog područja te je o tome govorio u emisiji “Dobro jutro, Hrvatska”.
“Timovi Zavoda za geologiju skupljali su tektonske podatke nakon potresa u Banovini, rekao je te dodao da se na stranicama Hrvatskog geološkog instituta mogu pronaći podaci o potresima i mogu se slati fotografije i podaci o pukotinama na terenu i izljevima pijeska u dolinama rijeka koje će im pomoći u definiranju rasjeda koji su nastali tijekom potresa”, rekao je za HRT.
“Na temelju novinarskih dojava koje su se objavljivale napravila se koncepcija istraživanja na terenu”, rekao je.
Na ovom području postoje dva rasjeda, ali prikaz se razlikuje potpuno drugačije od potresa u Zagrebu.
“Izravno, zagrebački potres i ovaj na području Sisačko-moslavačke županije nisu povezani. Riječ je o dva odvojena epicentralna područja, istaknuo je te dodao kako svaki potres daje znanstvene podatke koji služe za obrade seizmologa i modeliranje geoloških rasjeda koji su aktivirani tijekom potresa”, dodao je Korbar.
Naglasio je kako su sve informacije s terena potvrdile da je riječ o razmicanju kilometarskih blokova oko Petrinje u smjeru satelita ili suprotno od satelita koji je prije i poslije potresa prešao preko tog područja.
Petrinja je od BiH odaljena oko 20 kilometara zračnom linijom i svi zemljotresi koji su se od kraja decembra dogodili u Hrvatskoj, osjetili su se i u našoj Krajini.
“Sjeverozapadni blok pomaknuo se 30-ak centimetra prema satelitu, a jugoistočni blok pomaknuo se za 30-40 centimetara od satelita. To su horizontalni pomaci koji su očekivani te sam slom na dubini od 10 kilometara biometarskih dimenzija i blokovi su se tu pomaknuli metar do dva pa se oslobodila silna energija koja je izazvala primarne i sekundarne manifestacije potresa na površini”, dodao je Korbar.
Istaknuo je kako na krškom području ne bi bilo manifestacija potresa kao što su urušne jame, ali bilo bi površinskih pukotina, piše HRT.