Mrlja iz kolektora “Alumine” u Drini

Inspektorat RS upoznat je sa pomorom ribe u Drini, koji se desio prošle sedmice, i provjerava navode da se mrlja pojavila na izlazu iz kolektora zvorničke “Alumine”, a u toj kompaniji tvrde da oni nisu odgovorni za incident te da su na taj ispust povezane i druge firme.

U Inspektoratu RS kažu da su nakon razgovora sa republičkim vodnim inspektorom iz Srbije i predstavnicima preduzeća “Vode Srpske” došli do saznanja da se pojavila mrlja na izlazu iz kolektora “Alumine”, a koji je u neposrednoj blizini mosta kod graničnog prelaza Karakaj.

Na osnovu tih informacija obavijestili smo republičkog vodnog inspektora da u što kraćem roku izvrši inspekcijski nadzor u tom privrednom društvu. O rezultatima kontrole i preduzetim mjerama blagovremeno ćemo obavijestiti javnost – rekli su juče u Inspektoratu RS i dodali da su se u kontrolu uključili i nadležni organi iz Srbije.

Direktorica sektora integrisane zaštite u kompaniji “Alumina” Dragana Dragojlović juče je za “Glas” istakla da nadležni inspektor još nije posjetio preduzeće te sa sigurnošću tvrdi da njihove otpadne vode nisu izazvale pomor ribe.

Nismo imali incidentnu situaciju u smislu prekoračenja vrijednosti od maksimalno dozvoljenih koje bi mogle dovesti do potencijalnog pomora ribe. Mi nismo fabrika koja ispušta kiseline, već dominantno koristimo lužinu i naše otpadne vode sadrže dozvoljene koncentracije ph vrijednosti – uvjerava Dragojlovićeva.

Ona dodaje da je na pomenuti kolektor priključeno više privrednih subjekata i objekata u privatnom vlasništvu, a ne samo “Alumina”.

Prije rata kolektorom je u potpunosti upravljala fabrika, ali to odavno nije slučaj. Naše otpadne vode kontrolišemo u posljednjem šahtu koji pripada kompaniji, a šta se dalje dešava u kolektoru, nemamo ni ingerencije ni mogućnosti da utvrđujemo – rekla je ona.

Predsjednik Sportsko-ribolovnog saveza RS Aleksandar Kojić kaže da veći pomori ribe zbog ispuštanja štetnih materija u rijeke nisu toliko česte pojave u RS.

Problem nije izražen u velikim rijekama, u koje i kad se ispuste otrovne materije, zbog velike količine vode brzo se razblaže. Ono što nas brine su mali vodotoci. Na primjer, sredinom 2018. godine desio se veći pomor ribe u Spreči i otrovne materije koje su ispuštene u gornjem toku rijeke gotovo su potpuno uništile riblji fond. Također, sve masovnija gradnja mini-hidroelektrana ozbiljno prijeti da ugrozi riblji fond – rekao je Kojić i dodao da je teško utvrditi kolika je stvarna šteta od pomora ribe u Srpskoj jer pojedini slučajevi ostanu neotkriveni.

Profesor na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci Radoslav Dekić kaže da je stanje o pitanju ribljeg fonda u RS zadovoljavajuće.

Radili smo ribolovnu osnovu za slivove Une i Sane i tu je stanje zaista dobro. Ove godine obrađujemo slivove Drine, Bosne i Ukrine i te podatke ćemo imati kasnije. U većim vodotocima stanje je bolje u odnosu na manje, ali generalno, nema ribljih vrsta koje su ugrožene – kazuje Dekić.

Pomor mrene i savske nosare u Drini desio se prošle sedmice, a ribočuvari kažu da je riječ o autohtonoj vrsti ribe, što dodatno govori o težini ove ekološke katastrofe.

Profesor Radoslav Dekić kaže da su nedavne analize pokazale da je kvalitet vode u rijekama u RS zadovoljavajući.

Postoje određena odstupanja, u nekim rijekama i rječicama kvalitet vode se svrstava u četvrtu i petu klasu, ali najveći broj vodotoka je u prvoj i drugoj klasi – navodi Dekić.

Podijeli

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *