Svi koji me znate, znate da imam puno pravo da pričam i pišem o ovoj temi…
Nije samo statistika: 973 novootkrivena slučaja invazivnog raka u Tuzlanskom kantonu samo tokom 2024. godine. To su 973 čovjeka, 973 porodice i 973 životne priče koje počinju borbu protiv bolesti.
A iza tog broja nalazi se još veći problem – koliko ljudi već živi s dijagnozom, koliko njih čeka terapiju, koliko njih čeka kontrolu, koliko njih ne dobija najnoviju terapiju i koliko njih nema mogućnost da se njihov tumor molekularno ispita kako bi se odredilo koje liječenje ima najveću šansu da djeluje.
Za 2025. godinu još nije javno dostupan konačan zbirni podatak za sve vrste malignih bolesti u Tuzlanskom kantonu. I upravo to je jedan od problema.
Ako želimo ozbiljno planirati onkološku zaštitu, moramo imati tačne, ažurne i javno dostupne podatke o tome koliko ljudi obolijeva, od kojih vrsta raka, u kojem stadiju se bolest otkriva, koliko se čeka na dijagnozu i terapiju i kakvi su ishodi liječenja.
Ne možemo kvalitetno planirati zdravstvenu politiku ako podatke o obolijevanju čekamo godinama.
Prema podacima ZZO TK, oko 200 onkoloških pacijenata iz Tuzlanskog kantona bilo je na listi čekanja za propisanu terapiju. Ne smijemo prihvatiti da pacijent koji je dobio dijagnozu raka mora čekati mjesecima na lijek koji mu je propisan. Karcinom ne čeka administraciju. Ne čeka tender. Ne čeka komisiju. Ne čeka budžetsku godinu.
Zato Tuzlanski kanton mora napraviti ozbiljan iskorak u liječenju onkoloških pacijenata.
ZAHTJEVAM:
1. Uvesti sistem za hitno rješavanje onkoloških lista čekanja. Pacijent kojem je onkolog propisao terapiju mora imati jasno definisan rok u kojem terapiju mora dobiti. Za onkološke pacijente ne smije postojati neodređeno „čekanje“.
2. Omogućiti pristup savremenim onkološkim terapijama. Onkologija se posljednjih godina dramatično promijenila. Danas postoje ciljane terapije i imunoterapije koje kod određenih pacijenata mogu značajno produžiti život i poboljšati njegov kvalitet. Problem je što dostupnost savremenih lijekova u Federaciji BiH nije pratila razvoj moderne onkologije. Javne informacije iz 2025. ukazivale su da je lista onkoloških lijekova bila godinama bez adekvatnog ažuriranja i da pojedine savremene terapije nisu bile dostupne kroz sistem.
Ne smijemo imati situaciju da lijek postoji, da pacijentu može koristiti, ali da mu nije dostupan zato što zdravstveni sistem nije dovoljno brzo reagovao.
3. U Tuzli uspostaviti NGS – kompletan molekularni tumor panel. Ovo mora biti jedan od ključnih ciljeva.
NGS – next-generation sequencing – omogućava da se iz tumorskog tkiva analiziraju brojni geni i molekularne promjene koje mogu biti važne za izbor ciljane terapije i imunoterapije.
U BiH već postoje ustanove koje nude NGS analize tumora, uključujući panele koji analiziraju desetine ili više od stotinu gena. Ako se takva dijagnostika može raditi u BiH, pitanje je: Zašto pacijent iz Tuzle mora slati uzorak izvan Tuzle?
Tuzla ima UKC, Medicinski fakultet, stručnjake, patologiju, onkologiju, laboratorijsku infrastrukturu i veliki broj onkoloških pacijenata.
(Foto: Ilustracija, arhiva)
Zato treba napraviti model u kojem bi se u Tuzli uspostavio referentni NGS laboratorij za tumore, sa:
• NGS platformom za DNA i RNA analizu
• kompletnim solid-tumor panelom
• mogućnošću detekcije mutacija, amplifikacija, delecija i genskih fuzija
• analizom biomarkera važnih za imunoterapiju
• određivanjem TMB/MSI tamo gdje je klinički indicirano
• stručnom bioinformatičkom analizom
• molekularnim tumor boardom koji bi nalaz povezao sa mogućim terapijskim opcijama.
To nije luksuz. To je savremena onkologija.
Danas pacijent koji želi naprednu molekularnu analizu u privatnom sektoru može biti suočen s troškom od više stotina do nekoliko hiljada KM, zavisno od broja gena, vrste uzorka, DNA/RNA analize i obima panela. Zato NGS ne smije ostati privilegija pacijenata koji imaju novac.
Ako država može finansirati liječenje, mora početi finansirati i pametnu dijagnostiku koja određuje kome određena terapija može pomoći. Jer nema smisla dati desetine hiljada KM za lijek ako prije toga nismo uradili odgovarajuću molekularnu dijagnostiku kada je ona klinički indicirana.
Šta možemo uraditi da više ljudi preživi?
Ne postoji jedan lijek niti jedna mjera koja će riješiti problem raka. Ali možemo značajno poboljšati sistem ako uvedemo:
RANO OTKRIVANJE + BRZU DIJAGNOSTIKU + MOLEKULARNO PROFILIRANJE + BRZ POČETAK TERAPIJE + DOSTUPNE SAVREMENE LIJEKOVE + KVALITETNU RADIOTERAPIJU + PRAĆENJE ISHODA LIJEČENJA.
Moramo znati:
– koliko ljudi godišnje oboli
– koliko ih umre
– od kojih vrsta raka
– u kojem stadiju se bolest otkriva
– koliko se čeka na dijagnozu
– koliko se čeka na terapiju
– koliko pacijenata dobija ciljanu terapiju
– koliko pacijenata dobija imunoterapiju
– koliko pacijenata ima urađen odgovarajući molekularni test
– kakvo je petogodišnje preživljenje za najčešće vrste raka.
Ako ne mjerimo rezultate, ne možemo znati da li zdravstveni sistem zaista spašava više života.
MOJ ZAHTJEV JE JASAN:
Tuzlanski kanton mora napraviti Akcioni plan za onkologiju 2027–2030.
Taj plan mora sadržavati:
1. smanjenje lista čekanja za onkološke terapije;
2. jasno definisane maksimalne rokove za početak liječenja;
3. kontinuiranu dostupnost radioterapije;
4. dostupnost savremenih onkoloških lijekova;
5. uvođenje NGS molekularnog testiranja u Tuzli;
6. finansiranje NGS testiranja za pacijente kojima je ono medicinski indicirano;
7. multidisciplinarni molekularni tumor board;
8. programe ranog otkrivanja melanoma, raka dojke, pluća, debelog crijeva, prostate i grlića materice;
9. javno praćenje lista čekanja i ishoda liječenja;
10. godišnji izvještaj Skupštini TK o broju oboljelih, umrlim pacijentima, vremenu čekanja i rezultatima liječenja.
Ne tražimo privilegiju.
Tražimo da pacijent u Tuzlanskom kantonu ima pravo na liječenje koje odgovara medicini 21. stoljeća. Jer kada postoji mogućnost da se pronađe mutacija koja određuje terapiju – pacijent mora imati mogućnost da je pronađe.
Kada postoji lijek koji može produžiti život – pacijent mora imati mogućnost da ga dobije.
A kada se rak može otkriti ranije – sistem mora učiniti sve da ga otkrije ranije.
Svaki dan čekanja za onkološkog pacijenta može biti važan.
Zato je vrijeme da u Tuzlanskom kantonu prestanemo govoriti samo o brojevima.
Počnimo govoriti o spašenim životima. (Piše: Meliha Smajić Pašić, dipl. ekonomista, članica Udruženja oboljelih od melanoma)