Svake godine 31. maj se širom svijeta obilježava kao Svjetski dan bez duhanskog dima. Kao dan u kojem se zemlje članice Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) pozivaju da mobiliziraju sve relevatne ustanove u vladinom i nevladinom sektoru, sa ciljem podizanja javne svijesti o značaju intervencija kontrole duhana.
Pušenje predstavlja najveći pojedinačni faktor rizika po zdravlje i jedan od trenutno najvažnijih javnozdravstvenih izazova u svijetu. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, pušenje se povezuje sa 7.2 miliona smrti godišnje u svijetu, što je više nego ukupan broj umrlih od HIV/AIDS-a, malarije i tuberkuloze. Održava se dugogodišnji trend po kojem se najveća prevalenca pušenja među odraslim stanovništvom od 25% bilježi u evropskom regionu SZO.
Posljedice pušenja su vidljive u svim dimenzijama, kako života građana, tako i razvoja cijele zajednice. Pored oštećenja zdravlja i uzrokovanja bolesti, smrti i invalidnosti, pušenje se povezuje sa velikim troškovima zdravstvene i socijalne zaštite, povećanja nejednakosti u zdravlju, kao i udara na ekonomije zemlje i produbljivanja siromaštva.
S ciljem jačanja svijesti zajednice i intersektorijalnih mehanizama donošenja odluka u oblasti kontrole duhana, 2016. godine UN je usvojio dokument “Ciljevi održivog razvoja” u okviru kojeg se jača implementacija dokumenta Okvirne Konvencije o kontroli duhana SZO. Na ovaj način, još jednom se od strane UN naglašava značaj Okvirne Konvencije o kontroli duhana čije su odredbe zasnovane na dokazima i dobroj praksi u mehanizmima kontrole duhana kao najboljem sistemskom pristupu borbe sa epidemijom pušenja u svijetu.
Dokument Okvirne Konvencije o kontroli duhana SZO predstavlja prvu međunarodnu konvenciju posvećenu zdravlju koja je usvojena na globalnom nivou i koja sadrži strateške pristupe zasnovane na dokazima koji se nalažu u borbi protiv pušenja, spašavanja života ljudi, smanjivanja obolijevanja i onesposobljenja stanovništva, te jačanja ekonomskog razvoja zajednice.
Svih 53 zemalja članica u evropskom regionu SZO aktivno su uključene u implementaciju Okvirne Konvencije o kontroli duhana SZO, pri čemu se posljednjih godina bilježe značajni rezultati :
50 zemalja Europskog regiona SZO ili 94% je ratificiralo Okvirnu Konvenciju o kontroli duhana SZO
Slikovna upozorenja na pakovanjima duhanskih proizvoda su uvele 32 zemlje Europskog regiona SZO ili 60%.
Monitoring potrošnje duhanskih proizvoda se kontinuirano obavlja u 39 zemalja Europskog regiona SZO ili 74%.
U 25 ili 47% zemalja Europskog regiona SZO porezi na duhanske proizvode iznose 75% ili više od prodajne cijene pakovanja cigareta.
Iako se između zemalja članica bilježe pomaci u segmentima implementacije Okvirne Konvencije o kontroli duhana SZO, sadašnji trendovi prevalence pušenja se ne smanjuju željenom dinamikom da bi se ispunio globalno postavljeni cilj smanjenja prevalence pušenja za 30% do 2025. godine. Zato je neophodno da zemlje članice podrškom vlada i donosioca odluka nastave aktivnosti zacrtane u Ciljevima održivog razvoja, a posebno implementacija Okvirne Konvencije o kontroli duhana SZO.
Pušenje u Federaciji BiH
Posljednja populaciona istraživanja su potvrdila da pušenje još uvijek predstavlja najveći pojedinačni faktor rizika po zdravlje stanovništva u Federaciji BiH.
Odraslo stanovništvo
Po rezultatima Studije o stanju zdravlja odrasloga stanovništva u Federaciji BiH koju je proveo Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH u 2012. godini, pušenje potvrđuje 44,1% ispitanika od čega 56,3% muškaraca a 31,6% žena
Školska djeca i mladi
Pušenje predstavlja dominatnu bolest ovisnosti među školskom djecom i mladima. Po rezultatima Globalnog istraživanja pušenja među školskom djecom i mladima (GYTS) koje je 2019. gododine implementirao Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH, 24,4% djece trenutno konzumira neki od duhanskih proizvoda, od čega konzumaciju cigareta potvrđuje 13,8% školske djece. Pušenje nargile među školskom djecom je rastući javnozdravstveni izazov, što su potvrdili i rezultati ovog istraživanja po kojem 16,1% djece trenutno puši nargilu, od čega 17,7% dječaka i 14,4% djevojčica. Prema istom istraživanju, 57,1% djece navodi da su vidjeli reklame duhanskih proizvoda na mjestima prodaje, 86,1% na TV-u i u dr. medijima.
Zdravstveni radnici
Po rezultatima istraživanja koje je proveo Zavod za javno zdravstvo Federacije BIH 2018. godine na uzorku od 920 doktora i medicinskih sestara u timovima obiteljske medicine u Federaciji BiH, bilježi se 35% pušača među zdravstvenim radnicima, od čega 28% puši svaki dan, dok 7% ispitanika puši povremeno.
Značajno je da veoma mali procenat (10%) zdravstvenih radnika izjavljuje da su spremni odmah prestati pušiti, 47% njih izjavljuje da razmišlja o prestanku pušenja, a 43% nije spremno za prestanak pušenja niti o tome razmišlja.
Visoka prevalenca pušenja među zdravstvenim radnicima u Federaciji BiH ukazuje na potrebu sistemskog pristupa u odvikavanju i prestanku pušenja i kod ove grupe profesionalaca koji svakodnevno pružaju usluge zaštite zdravlja stanovništva, predstavljajući ne samo izvor znanja nego i primjere ponašanja vezanih za zdravlje svojim pacijentima i javnosti.