Šefovi vlada i država NATO članica objavili su danas službeni tekst deklaracije madridskog samita, kojeg su ocijenili kao prekretnicu u jačanju saveza.
S naglaskom na to kako alijansa ne predstavlja prijetnju nijednoj zemlji, veći dio zaključaka odnosio se na rusku agresiju na Ukrajinu. Izražena je puna solidarnost s vlastima i narodom Ukrajine, ali je službeno potvrđena i podrška partnerskim zemljama, uključujući i Bosnu i Hercegovinu.
Svjetski lideri su u jednom od zaključaka dokumenta “najoštrije” osudili rusku agresiju protiv Ukrajine, koja “ozbiljno narušava međunarodnu sigurnost i stabilnost”.
Optuživši Rusiju da snosi punu odgovornost za humanitarnu katastrofu nastalu ratom u Ukrajini, NATO lideri su pozvali rusku stranu da omogući nesmetan i siguran humanitarni pristup.
Osvrnuli su se i na pogoršanu prehrambenu i energentsku krizu u svijetu, također uzrokovanu ratom u Ukrajini, te su naglasili da saveznici blisko surađuju kako bi podržali međunarodne napore za omogućavanje izvoza ukrajinskog žitarica i za ublažavanje globalne krize s hranom.
“Nastavit ćemo se suprotstavljati ruskim lažima i odbacivati njezinu neodgovornu retoriku. Rusija mora odmah prekinuti ovaj rat i povući se iz Ukrajine. Bjelorusija mora okončati svoje suučesništvo u ovom ratu”, navodi se u deklaraciji.
NATO lideri su pozdravili sudjelovanje ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog na samitu, izrazivši solidarnost s vlastima i narodom te zemlje te “nepokolebljivu podršku ukrajinskoj neovisnosti, suverenitet i teritorijalnom integritetu unutar njezinih međunarodno priznatih granica koje se protežu na njezine teritorijalne vode”.
Ruska Federacija je označena kao “najznačajnija i izravna prijetnja sigurnosti saveznika te miru i stabilnosti u euroatlantskom području”, te je istaknuto kako će se saveznici odlučno i solidarno suprotstaviti ruskim prijetnjama.
Shodno situaciji, predstavnici NATO članica na samitu u Madridu donijeli su odluke kojima se, između ostalog, podržava novi strateški koncept a koji se odnosi na NATO-ove temeljne zadaće odbrane, prevenciju i upravljanje krizama te kooperativnu sigurnost.
“U godinama koje dolaze to će biti vodilja u duhu naše transatlantske solidarnosti”, navodi se u deklaraciji.
U sklopu podrške Ukrajini, NATO lideri su odlučili pojačati paket podrške što će ubrzati isporuku odrbambene opreme, poboljšati kibernetičku odrbanu i otpornost Ukrajine, te podržati modernizaciju njenog odbrambenog sektora.
U zaključcima se između ostalog ističu i sastanci sa NATO-vim partnerima kao i njihov angažman, uključujući i predstavnike vlasti Bosne i Hercegovine.
“Dodatno ćemo unaprijediti naša partnerstva kako bi ona i dalje ispunjavala interese saveznika i partnera. Razgovarat ćemo o zajedničkim pristupima globalnim sigurnosnim izazovima gdje su pogođeni interesi NATO-a, dijelit ćemo perspektive kroz dublji politički angažman i tražiti konkretna područja za suradnju u rješavanju zajedničkih sigurnosnih problema. Sada ćemo nastaviti s jačanjem našeg angažmana s postojećim i potencijalnim novim sugovornicima izvan euroatlantskog područja”, ističe se u deklaraciji.
Ovim dokumentom službeno je potvrđena i podrška partnerskim zemljama, uključujući i Bosnu i Hercegovinu.
“U svjetlu promijenjenog sigurnosnog okruženja u Europi, odlučili smo se za nove mjere za jačanje prilagođene političke i praktične podrške partnerima, uključujući Bosnu i Hercegovinu, Gruziju i Republiku Moldaviju. Radit ćemo s njima na izgradnji njihovog integriteta i otpornosti, razvoju sposobnosti i održavanju njihove političke neovisnosti. Također ćemo pojačati našu podršku u izgradnji kapaciteta partnerima s juga”, naglašava se u deklaraciji.
U dokumentu se također podsjeća na službeni poziv upućen Švedskoj i Finskoj za članstvo u Savezu, te je pozdravljen trilateralni memorandum Turske, Finske i Švedske u tom smislu.
“Pristupanje Finske i Švedske učinit će ih sigurnijima, NATO jačim, a euroatlantski prostor sigurnijim. Sigurnost Finske i Švedske od izravne je važnosti za savez, uključujući i tijekom procesa pristupanja”, navodi se u dokumentu.