Nasilje u međuljudskim odnosima je društveni problem i odgovornost. Svaka lokalna zajednica mora da ga prepozna i radi na analizi stanja u svojoj sredini. Također, neophodno je podići svjesnost građana oblicima nasilja u međuljudskim odnosima kao i raditi na tome da se o problemima govori javno.
Nasilje u međuljudskim odnosima se pojavljuje u više oblika i svaki je jednako tragičan sa žrtvu i u potpunosti društveno neprihvatljiv.
“Više ne možemo govoriti samo o nasilju nad ženama, nego o vršnjačkom nasilju, nasilju u partnerskim odnosima, u mladenačkim vezama, nasilju nad starim osobama, nasilju na radnom mjestu”, kazala je Nermina Vehabović-Rudež, psihologinja i psihoterapeutkinja U Centru za mentalno zdravlje Visoko.
Uzroci nasilja u međuljudskim odnosima mogu biti različiti pogledi naživot, različite životne vrijednosti koje se donose iz prvobitnih obitelji pa su vrlo često žrtve nasilja u djetinjstvu kasnije počinitelji nasilja ili ponovno žrtve. Također, uzrok može biti ekonomska situacija, frustracija sopstvenim životom, neadekvatno ili nenaučeno ispoljavanje meocija, kao i psihičke smetnje ili ovisnosti.
“Svaka osoba može biti u nasilnom odnosu, niko nije zaštićen, ali je pitanje šta ćemo uraditi kada se u takvom odnosu nadjemo. Znači, trpljenje nije izbor. Izbor je prijaviti, nekom reći, potražiti pomoć”, doala je Vehabović-Rudež.
No, žrtve nasilja, ali i njihova okolina ne odlučuju se uvijek i lako za tu opciju.
“Mi smo na području općine Ilidža uradili jedno ispitivanje mišljenja javnosti po tom osnovu i mogu vam reći da su zapanjujući podaci da preko 66% ispitanika smatra da ljudi ne prijavljuju nasilje zbog sramote”, zaključila je predsjednica Komisije za zaštitu ljudskih prava OV Ilidža Azra Jahić.
A nasilje nije privatna nego društvena sramota i tako ga treba i tretirati, poručuju stručnjaci.(ftv,tl)