Iz Kruga 99 su pozvali Savjet ministara Bosne i Hercegovine i druge nadležne institucije da konačno preduzmu adekvatne mjere kako proglašenje isključivog gospodarskog pojasa na Jadranskom moru Hrvatske i Italije ne bi sprečavao BiH u daljem ostvarivanju legitimnih interesa prema opštem internacionalnom pravu, odnosno prema UN Konvenciji o pravu mora.
-Kako se najavljuje, Republika Hrvatska će nakon trilateralnog ministarskog sastanka s Republikom Slovenijom i Republikom Italijom u januaru 2021. proglasiti isključivi gospodarski pojas na Jadranskom moru. Italija, Hrvatska i Slovenija, sve države članice Europske unije, već su dogovorile da se to obavi u ovome mjesecu. Polazi se od toga da ukoliko na moru ima prostora, obalne države su slobodne po internacionalnom pravu jednostrano svojim aktima proglasiti gospodarski pojas i odrediti njegovu širinu i opseg svojih suverenih prava u tome dijelu mora. Međutim, to svakako mora biti u skladu s UN Konvencijom o pravu mora iz 1982., saopšteno je iz Kruga 99.
Kažu da namjeravani gospodarski pojas predviđa za Hrvatsku dva nova prava: prvo, podizanje umjetnih ostrva, uređaja, stalnih platformi i sličnih umjetnih uređaja koje imaju svoje “zone isključenja” oko sebe radi bezbjednosnih razloga, i drugo, pravo korištenja snage mora, vjetra i morskih struja u ekonomske svrhe.
-I s januarskim italijanskim proglašenjem isključivoga gospodarskoga pojasa to bi značilo da Jadran više neće imati internacionalne vode, bar u dijelu mora u kojem bi Bosna i Hercegovina plovnim koridorom imala izlaz na otvoreno more i ostvarivala pristup preko Neretvanskog i Korčulanskog kanala. Međutim, vjerovatno će se još za neko vrijeme otvoreno more naći na dijelu Južnog Jadrana, budući da nema podataka da su republike Crna Gora i Albanija do sada proglasile svoje isključive ekonomske zone ili samo neka suverena prava u južnome Jadranu, a to znači od spoljne granice njihovih teritorijalnih mora prema pučini, naveli su u saopštenju.
U Krugu 99 smatraju da je očita jedna od osnovnih namjera uvođenja ovakvoga pojasa, i s jedne i s druge strane Jadrana, a to je njegova zaštita u smislu da ribarski brodovi trećih država ne bi mogli više uplovljavati u najveći prostor jadranskog mora radi lova ribe i drugih morskih vrsta bez dozvole kako ove dvije države, tako i organa Evropske unije.
-Međutim, to će se posebno negativno odraziti na države koje takođe svojom obalom izlaze na ovo poluzatvoreno more, poput BiH, Albanije i Crne Gore, ali i na sve tzv. treće države u odnosu na EU, saopšteno je.
-Jasno je da BiH plaća cijenu neraščišćenih odnosa s Hrvatskom u zaštiti njezinih državnih interesa po pitanju mora na čemu se nije ništa produktivno učinilo u posljednjih 20 godina, navode iz kruga 99.