Krug 99: Rasprava o Izbornom zakonu vodi u dalje podjele u BiH

Uvodničari današnje redovne sesije Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99 istakli su da više niko nema prava da ugrožava suverenitet i zanemaruje interese države Bosne i Hercegovine i popušta diskriminacijskim modelima reforme Izbornog zakona i da zato treba insistirati na punoj demokratiji i građanskom društvenom modelu kao u državama sa zapadno-evropskog prostora, javlja Anadolu Agency (AA).

Redovna sesija Kruga 99 i održana je u online formatu i na temu “Izbornim zakonom protiv nezavisnosti i suvereniteta BiH!“.

Predsjednik Kruga 99 Adil Kulenović u uvodnoj riječi je kazao da je današnja tema odabrana tragom nekoliko motiva te je dodao da bi historijski poraz za Bosnu i Hercegovinu bio ako poklekne pred antidemokratskim snagama.

“Upravo zbog toga se ne smiju prihvatiti neprincipijelni stavovi i nastojanja dijela internacionalne zajednice, niti prljave nagodbe protiv demokratske i građanske Bosne i Hercegovine, niti da trenutno stanje BiH bude povod za odstupanje od ideala i vrijednosti liberalne demokracije. U današnjim okolnostima i budućim identifikacijama političkih subjekata u BiH prepoznatljive suverenističke stranke biće nosioci ključnih političkih procesa i snaga slobodnog razvitka bosanske države“, rekao je Kulenović.

– Podudaranje politika i interesa EU-a i Rusije na Balkanu –

Profesor Pravnog fakulteta na Univerzitetu u Tuzli Zlatan Begić je kao jedan od uvodničara današnje sesije istakao da je Evropska unija danas, poput međunarodne zajednice iz 90-tih godina prošlog stoljeća, postavila pogrešne ciljeve i prioritete u okviru aktuelnog pregovaračkog procesa i pristupa krizi u Bosni i Hercegovini, pogotovo kada je riječ o izbornoj reformi te je dodao da time pokazuju tvrdi kontinuitet svoje nekonsekventne politike u BiH još od njenog osamostaljenja.

“Takav početni nekonsekventni pristup doveo je do primjene potpuno pogrešne metodologije u pogledu vođenja čitavog procesa. Tako u dijelu pregovora o integritetu izbora je kao tema, potpuno mimo dogovora i predmeta rasprave, nametnuta rasprava o zahtjevima HDZ-a BiH u pogledu Centralne izborne komisije. Kao što je poznato CIK je posebno važno tijelo, ne samo u provođenju izbornog procesa, nego i u pogledu raspisivanja samih izbora radi čega HDZ ne može da podnese gubitak dugogodišnje suverene kontrole nad tim tijelom jer su time izgubili značajan mehanizam blokade u odlučivanja u pogledu toga da li će izbori uopće biti raspisani i održani“, kazao je Begić.

Ističući kako se u pregovaračkom procesu o reformi Izbornog zakona BiH dominantno razgovaralo o zahtjevima HDZ-a, prvenstveno onih koji se tiču CIK-a i izbora članova Predsjedništva BiH, Begić je kazao da postoji pet presuda Evropskog suda za ljudska prava, od kojih se dvije odnose na kršenje prava nacionalnih manjina u BiH, jedna na kršenje prava građanke, jedna na kršenje prava Bošnjaka iz entiteta Republike Srpske i jedna na kršenje prava srpske etničke pripadnosti iz entiteta Federacije Bosne i Hercegovine.

“Ako su pregovori organizovani radi provođenja presuda Evropskog suda za ljudska prava, postavlja se pitanje kako su predmet pregovora ultimativno postali zahtjevi HDZ-a za takozvano legitimno predstavljanje Hrvata u Predsjedništvu BiH te kako je uopće Evropska unija, odnosno njeni predstavnici, prihvatila takav pristup. O odnosu predstavnika Evropske unije prema građanima, državi, demokratiji i demokratskim standardima u BiH dovoljno govori i organizacija samih pregovora pod pokroviteljstvo EU-a, a koja se tiče razdvajanje pregovarača u dvije odvojene prostorije. U jednoj su se našle etničke stranke koje su se bavile suštinskim pitanjima, a u drugoj građanske i stranke ljevice, naravno uz sveprisutne HDZ-ovce, koji su pregovarali isključivo o tehničkim aspektima izbornog procesa“, rekao je Begić.

Optuživši predstavnike EU-a da su prihvatanjem prijedloga o kojim se pregovara pristali na dalje podjele i diskriminacije unutar bh. društva, Begić je kazao da eventualno prihvatanje tih rješenja ne bi pomoglo u provedbi postojećih presuda Evropskog suda za ljudska prava, već da bi dalo osnov za pokretanje novih sporova pred tim sudom i nove prepreke na putu integracija BiH u Evropsku uniju.

“Na koncu, budući da je politika svjesna, planirana djelatnost strategijske naravi, sve ovo treba posmatrati kao dio jednog ukupnog procesa teritorijalizacije etničkih interesa u Bosni i Hercegovini kao neophodne faze u realizaciji velikodržavnih projekata koja u našoj zemlji traje nekoliko decenija i kojem je dinamika ubrazana posljednjih nekoliko godina“, upozorio je Begić.

Ističući da je svemu prethodila i opsežna medijska kampanja koja je uključivala i uvođenja termina takozvanog legitimnog predstavljanja, Begić je kazao da je zanimljivo i zabrinjavajuće to da se metodologija i suština djelovanja predstavnika Evropske unije poklapa sa ruskom politikom i ambicijama na Balkanu na način da većinom podržavaju zahtjeve HDZ-a u pregovaračkom procesu i tolerišu i koriste neustavno djelovanje Milorada Dodika za dodatni pritisak na bh. stranu.

Dodao je da je čitav taj proces usmjeren na podrivanje suvereniteta BiH likvidacijom građanina kao političke i pravne kategorije.

“Međunarodna zajednica je napravila, slikovito rečeno, svojevrsnog Frankensteina od bosanskohercegovačke države 90-tih godina prošlog stoljeća. Danas bi Evropska unija tom Frankensteinu, takvom kakav je, još da odsiječe jednu nogu i to našim rukama i našim alatom“, zaključio je Begić.

– Insistirati na demokratiji i građanskom modelu –

Uvodničar današnje sesije bio je i profesor sa Političkih nauka Univerziteta u Sarajevu Senadin Lavić koji je istakao da se politička kultura građanskog demokratskog društva ne pojavljuje sama od sebe, već da je rezultat strpljivog i svrhovitog djelovanja političkih grupa i organizacija, obrazovnog sistema i javnog propagiranja ideje građanskog poretka.

“Da bi u Bosni bio uspostavljen poredak u kojem je građanin vrhovna vrijednost potrebno je u javnosti zastupati ideal građanskog društva, obrazovati mlade generacije i predstavljati građanima da je između porodice i države postavljeno građansko društvo kao zona kolektivnog života pojedinaca. Pritom, država je ono opće, a građansko društvo je ono posebno. Ovo strukturiranje smo naslijedili od njemačkog mislioca G. W. F. Hegela iz 19. stoljeća“, rekao je Lavić.

Naglasivši da je za bosansko društvo od izuzetne važnosti rasprava o političkoj kulturi građanstva, jer tragamo za skupom stavova, vrijednosti i vjerovanja koji mogu da podignu demokratiju na ruševinama komunističke ideologije i socijalističkih društava, Lavić je ukazao da je u BiH neophodno etablirati slobodno kritičko preispitivanje formalnih institucija demokratije i političke participacije građana uopće.

“Svjedočimo raspravi o Izbornom zakonu u BiH. Bez obzira što formalni instituti političke participacije, kao što su izbori i parlament, funkcioniraju, oni su postali zakočeni ili se pokušavaju zasnovati na krutim etničkim kriterijima. Postaju izvanvremenski, okoštali i zavodeći tako da više ne prate povijesni fakticitet, dinamiku epohe, promjene društvenih i državnih interesa, procese civilizacije, rađanje nove političke svijesti i zahtjeve interesnih grupacija. Sasvim je izvjesno da fabricirana rasprava oko Izbornog zakona BiH direktno vodi u daljnju etničku podjelu državne teritorije i služi političkoj oligarhiji da se nametne iznad države i vladavine prava. Apsolutno je paradoksalno da razgovori oko Izbornog zakona BiH vode direktno u potkopavanje funkcioniranja države i razvijaju neviđenu etničku diskriminaciju među građanima, jer će neki od građana u tom aparthejdu imati nekoliko puta vrjedniji glas, i onda tu se više ne radi o demokratiji. Cinizam je da iz europske birokratije nastupaju pojedini predstavnici i služe zagrebačkom pokušaju da se ostvari kontrola nad dijelom nezavisne države Bosne i Hercegovine prema uzoru na entitet RS kojim dominira susjedna Srbija. Ali, više niko nema prava da zanemaruje interese države BiH i popušta diskriminacijskim modelima reforme Izbornog zakona. Zato treba insistirati na punoj demokratiji i građanskom društvenom modelu kao u državama sa zapadno-evropskog prostora“, rekao je Lavić.

Podijeli

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *