Sudeći prema vremenu u kojem su se događale radnje zbog kojih policija i Uskok kao prvoosumnjičenu terete Josipu Rimac, istražitelji su je držali pod prismotrom barem posljednjih godinu dana.
Pronašla “bubu” u autu
Tko zna koliko dugo bi tajne mjere praćenja trajale i što bi istražitelji još saznali da se nije dogodila jedna bizarna situacija koja je ubrzala cijelu operaciju i inicirala uhićenja utjecajne HDZ-ovke i još 12 osoba, piše Slobodna Dalmacija.
Naime, kako doznaje taj list pozivajući se na pouzdane izvore, Rimac je dva dana prije uhićenja, u srijedu, navodno u svom osobnom automobilu pronašla prislušni uređaj tzv. “bubu”.
Prema imovinskoj kartici Rimac posjeduje automobil marke AUDI A4 2.0 TDI star pet godina i vrijedan 200 tisuća kuna koji je kupila na kredit. “Bubu” je, kako se doznaje, pronašla skrivenu u plastičnom dijelu ispod volana i nemalo se iznenadila kad ju je ugledala. Odmah je otišla u policiju prijaviti što je pronašla, a tamo su joj, očito ne znajući da je u tijeku tajna operacija njihovih kolega iz Uskoka, potvrdili da se radi o prislušnom uređaju.
S obzirom na to da se otkrilo da se visoka državna dužnosnica prisluškuje, krenula je istraga tko je prisluškuje i vrlo brzo policajci su doznali da su “bubu” postavili njihovi kolege. Vidjevši da je akcija kompromitirana i da nema više nikakvog smisla čekati, Uskok je pokrenuo val uhićenja tijekom petka, piše Slobodna Dalmacija.
Hrvatska policija jučer je u Donjem Stupniku pretresala sjedište bh. kompanije “Lager” nakon što su uhapšeni predsjednik Uprave “Hrvatskih šuma” Krunoslav Jakupčić i službenica u Ministarstvu uprave Josipa Rimac.
U vlasništvu bh. kompanije “Lager” je kompanija C.E.M.P., koja je bila investitor u vjetropark Krš – Pađene. Hrvatski mediji objavili su jučer da je pretres povezan s hapšenjem Jakupčića i Rimac.
Josipa Rimac je državna tajnica u Ministarstvu uprave i bivša gradonačelnica Knina.
Index.hr navodi, pozivajući se na izvore bliske istrazi, da se Rimac sumnjiči za zloupotrebu položaja i primanje mita od 45 hiljada eura, što je u interesu kompanije C.E.M.P., koja je gradila vjetroelektranu kod Knina.
Mirela Holy, bivši poslanik ORaH-a u Saboru Hrvatske, govorila je još 2015. godine o radnjama u interesu kompanije C.E.M.P. Tada je šef Vlade Hrvatske bio današnji predsjednik Zoran Milanović, a resorni ministar Ivan Vrdoljak.
U fokusu istražilaca navodno je vjetropark Krš – Pađene između Knina i Gračaca, za koji je Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR) trgovačkom društvu C.E.M.P. odobrila kredit u iznosu od 590 miliona kuna.
Jutarnji.hr piše da je Evropska komisija pokrenula istragu zbog usklađenosti projekta izgradnje vjetroelektrane s evropskim zakonodavstvom na području zaštite prirode. Naime, stare procjene nisu mogle biti temelj gradnje.
Vjetroelektrana Krš – Pađene najveća je u Hrvatskoj i u nju se planira uložiti ukupno 1,8 milijardi kuna.
To je jedan od nekoliko velikih projekata u regiji Grupacije “Lager” iz Posušja u vlasništvu Milenka Bašića, koji slovi kao jedan od najmoćnijih poslovnih ljudi u Bosni i Hercegovini.
Milenko Bašić, preduzetnik iz Posušja koji se bavi prodajom građevinskih mašina i rudarske opreme, brat je Ivana Bašića, koji je nedavno uhapšen zbog sumnji u navodne malverzacije prilikom uvoza automobila i utaje poreza.
Agencija za izbor najmenadžera Bosne i Hercegovine, jugoistočne i srednje Evrope proglašavala ga je za najmenadžera BiH, a kompaniju “Lager” za najkompaniju u branši.
Jutarnji.hr piše, također, da je ideja bila da vjetroelektrana Krš – Pađane bude najveća vjetroelektrana u Hrvatskoj, sa 142 megavata instalirane snage, čime bi zauzela polovinu nove kvote.
Projekt vjetroelektrane Krš – Pađene Bašić je preuzeo 2012. od dvije austrijske kompanije, koje su planirale tada ostvariti saradnju s HEP-om, ali očito se od toga odustalo, jer država u to vrijeme nije planirala povećati kvotu, koja je bila postavljena na 400 megavata.
Međutim, Vlada je tada spomenutim izmjenama i dopunama zakona naložila Hrvatskom operatoru prenosnog sastava (HOPS) da sklopi anekse ugovora o priključku na mrežu, što je kriterij za vjetroelektrane prije potpisanog ugovora s Hrvatskim operatorom tržišta energije.
Ta hrvatska državna kompanija, naime, skuplja i isplaćuje novac za obnovljive izvore energije. Oni koji su sklopili ugovor s tom kompanijom, među kojima je i kompanija C.E.M.P., tada su se morali priključiti na mrežu.
Prije je to bilo uslovljeno kvalitativnim stanjem prijenosne mreže ili, pak, mogućnošću regulacije elektroenergetskog sistema.(ip,tl)