Na području Federacije Bosne i Hercegovine trenutno je registrovano oko 8.000 klizišta, od kojih je približno 2.000 aktivno, pokazuju podaci Federalne uprave civilne zaštite. Posebno je zabrinjavajuće stanje u Kantonu Sarajevo, gdje je evidentirano čak 1.141 klizište.
Prema riječima stručnjaka, glavni uzrok ove pojave jeste ljudski faktor, posebno neodgovorna gradnja na padinskim terenima, bez poštivanja građevinskih normi i standarda struke.
Profesor Građevinskog fakulteta u Sarajevu, Adis Skejić, ističe da se klizišta često pokreću u kombinaciji s obilnim padavinama ili naglim topljenjem snijega, posebno kada su kosine prethodno destabilizirane neplanskom izgradnjom. Dodatni problem predstavlja dotrajala komunalna infrastruktura, naročito u urbanim padinskim zonama, gdje loša vodovodna i kanalizaciona mreža dodatno pogoršavaju stanje tla.
Nepotpuni podaci i zastarjela evidencija
Iako postoje određene baze podataka o klizištima, Skejić napominje da nisu sistematski obuhvaćena sva područja. Mapiranje se uglavnom temelji na subjektivnim procjenama terenske stabilnosti, bez detaljnih geotehničkih istraživanja. Kanton Sarajevo je, prema njegovim riječima, najviše napredovao u izradi baze podataka o stabilnosti kosina, ali i ta evidencija zahtijeva temeljnu reviziju.
BiH značajno zaostaje za evropskim praksama u pogledu digitalizacije i sistemskog upravljanja rizicima od klizišta, upozorava Skejić, dodajući da za većinu potencijalno opasnih klizišta ne postoji nikakav sistem za kontinuirani monitoring pomjeranja tla.
Sanacija bez potpune dijagnostike
Problem klizišta ne prestaje ni nakon njihove sanacije. Skejić naglašava da je praćenje pomjeranja tla i nakon izvedenih sanacionih mjera ključno kako bi se utvrdila njihova stvarna efikasnost. U praksi, međutim, često nedostaju podaci o prethodnim stanjima padine, kretanju podzemnih voda ili prethodnoj aktivnosti klizišta, što otežava projektovanje efikasnih rješenja.
Tokom izvođenja radova dodatne komplikacije nastaju zbog nepristupačnih terena, loših vremenskih uvjeta te novih geoloških saznanja koja zahtijevaju prilagodbu već izrađenih projekata.
Kompleksne procedure i spora realizacija
Inženjer geologije Muris Mujkić iz Zavoda za izgradnju Kantona Sarajevo potvrđuje da su klizišta nepredvidiva i da je izuzetno teško odrediti jasne prioritete za sanaciju. Proces od istraživanja do izvođenja sanacionih radova dodatno otežavaju složeni zakonski okviri, sporost u rješavanju imovinsko-pravnih odnosa i otežano osiguranje finansijskih sredstava.
Mujkić upozorava i na ozbiljan nedostatak monitoringa u Kantonu Sarajevo, osim u izoliranim slučajevima. Takav nadzor bio bi ključan za određivanje koje lokacije su najhitnije za sanaciju.
Nelegalna gradnja dodatno pogoršava situaciju
Poseban problem predstavlja nelegalna i nekontrolisana gradnja na padinskim područjima Sarajeva, koja dodatno destabilizuje već rizičan teren. Zbog svih navedenih faktora, hitne sanacije klizišta često traju znatno duže nego što bi to bilo prihvatljivo u hitnim slučajevima.
Ko finansira sanacije?
U procesu finansiranja i sufinansiranja sanacije klizišta u Kantonu Sarajevo učestvuju općine, Kantonalna uprava civilne zaštite, Zavod za izgradnju KS te Federalna uprava civilne zaštite. Općine predlažu prioritetne lokacije prema javnim pozivima, na osnovu čega se raspoređuju sredstva.