Kesten se iz Bosanske krajine izvozi samo kao sirovina

Na ovom području mu najviše odgovara zemljište. Imamo ga ovdje dovoljno. Bez problema se razmnožava i samonikli je u svakom ćošku

0
56
Kesten za izvoz samo kao sirovina

Kestenove šume su rijetkost u Bosni i Hercegovini, a Cazinska krajina je izuzetno bogata ovim prirodnim resursom.

U Bosanskoj krajini nadaleko su poznate. Prostiru se na širem području Cazina, Velike Kladuše, Bužima i dijela Bosanske Krupe. Zbog svoje nutritivne vrijednosti neizostavan je u ishrani na ovom području. Ljubazni mještani cazinskog naselja Pećigrad dočekali su ekipu Anadolu Agency (AA) i ispričali o značaju kestena za ljude koji žive na tom području.

U naselju Pećigrad drvo kestena je na svakom koraku, u šumama, pored lokalnih puteva, iza i ispred kuća.

U ovom naselju je cijeli život proveo 83-godišnji Muhamed Pandžić. Sjeća se da su se još kao djeca igrali i odrastali uz kesten tog kraja. O prošlim godinama priča pored stabla kestena za koje procjenjuju da je staro i do 300 godina. Obim stabla je oko 13 metara.

“Kao dijete sam hodao ovim putem, ovdje je bila staza. Ovaj kesten je i tada imao svoj značaj kao i danas. Naša prognoza je da je star više od 300 godina”, ispričao je Pandžić.

– ”Ima kestena, ali nema sijela” –

Nekada se sijela nisu mogla zamisliti bez kestena. Međutim, danas, kako je kazao Pandžić, ”ima kestena, ali nema sijela”.

Mještanin Arif Rošić (50), poduzetnik koji istražuje probleme s kojim se suočava kesten, govorio je o štetočinama koje uništavaju ovaj nekada jedan od glavnih prihoda ovoga kraja.

“Ogromne površine sa kestenom nalaze se na području Velike Kladuše, Bužima i Cazina. Ima ga nešto i na području općine Bosanska Krupa. Pod kestenovom šumom se nalazi oko 5.000 hektara zemljišta. Ima njivski i šumski kesten i u tome je sva razlika. Koliko god ovdje žive ljudi toliko je stara i tradicija kestena”, rekao je Rošić.

Površine pod kestenom su ogromne, a mještani žive sa i od kestena.

“Na ovom području mu najviše odgovara zemljište, traži kiselo zemljište, a mi ga ovdje imamo dovoljno i nadmorske visine od 200 do 500 metara. Bez problema se razmnožava. Uglavnom je samonikli, niče u svakom ćošku”, istakao je Rošić koji je jedan od otkupljivača kestena.

Primijetio je da posljednjih godina ima znatno manje kestena na tom području.

“Razlog je vjerovatno štetočina i različite bolesti koje su prisutne na našem kestenu. Prije šest godina je na ovo područje došao štetnik, jako invazivna vrsta koja potiče iz Japana, a preko Kine je došla do Evrope. Prvo je napravila velike štete na usjevima u Španiji i Italiji. U zadnje je vrijeme prisutan i kod nas. Apelovali smo prema direkciji za zaštitu bilja, kantonalnoj vladi, opštinskim načelnicima, da se nešto uradi i zaštiti kesten, međutim, do sada nije dovoljno urađeno”, izjavio je Rošić.

Kesten na tom području ne ide u preradu, on se izvozi u Francusku, Italiju i najviše u Mađarsku.

Pored izvoza, kesten se suši i ostavlja za zimu kako bi se kuhao, ali se isto tako i prži i pakuje u vrećice. Tako obrađen i zaleđen može se konzumirati tokom cijele godine.

“Naši ljudi su skupljaju, suše ga i pripremaju ga na različite načine. Koriste ga za vlastite potrebe ali nema prerade kestena jer kod nas nažalost nema industrije koja je spremna i sposobna to uraditi. Najveća tragedija u ovoj priči je što ga samo izvozimo kao sirovinu”, dodao je Rošić.

– U prošlosti se upotrebljavao i kao građevinski materijal –

U Pećigradu se godinama organizuje “Kestenijada”, tradicionalni festival kestena kojem prisustvuje veliki broj gostiju iz cijele Bosne i Hercegovine i zemalja regiona.

Bivši prosvjetni radnik Mirsad Kajtezović, jedan od osnivača i organizatora “Kestenijade”, podsjetio je da Pećigrad kao naselje datira još iz prahistorije.

“Ovo je škrta zemlja i ovdje neke žitarice ne mogu uspijevati. Kesteni su oduvijek bili bitni i ne samo da se njima prehranjivalo nego su se i prodavali. Ima ljudi koji imaju šume u kojima skupe puno kestena i prodaju. U prošlosti se kesten mnogo upotrebljavao i kao građevinski materijal”, pojasnio je Kajtezović.

Kako je kazao, nisu zadovoljni cijenom kestena koja se kreće oko 1,30 konvertibilnih maraka po kilogramu.

Mersudin Šabić (51) kazao je da žive na nadmorskoj visini od oko 300 do 500 metara.

“Raspolažemo sa dosta stabala kestena. Nekada davno je naš kraj živio od kestena i oraha. Kada je ‘70-ih godina Agrokomerc počeo sa proizvodnjom, on je prerađivao kesten. Mislim da je imao oko 200 različitih recepata za kesten”, ispričao je Šabić.

O značaju kestena za taj kraj govorio je i prosvjetni radnik Emir Salkić (51).

“Kesten se na neki način prilagođava vremenima i situacijama u kojima živimo. Prije pedesetak godina jedini prihodi stanovništva bili od šumskih plodova, pogotovo kestena. Danas kesten još uvijek ima izuzetan značaj, prije svega, što su se prepoznala njegova ljekovita svojstva i u proizvodnji meda. Prepoznatljivi smo po kestenovom medu koji je i zaštićen”, pojasnio je Salkić.

Kesten se danas, kako je kazao, manje koristi kao tehničko drvo.

“Od njega su se ranije pravile stare bosanske kuće. Kesten za mnoga domaćinstva i dalje predstavlja jedan izvor prihoda”, dodao je Salkić.

U Evropi najveća koncentracija kestena se prostire od Španije, preko Francuske, Italije, Balkana i Male Azije pa sve do Kaspijskog mora. Navedene lokacije obuhvataju različita visinska područja od 500 do 1.650 metara nadmorske visine, ali u uslovima toplije klime i na karakterističnim zemljištima koja mu pogoduju.

Najkvalitetniji kestenov med na području bivše Jugoslavije od davnina se proizvodi na prostoru Cazina. Brendiran je i upisan u registar Svjetskog instituta za intelektualno vlasništvo, sa sjedištem u Ženevi, pod nazivom “Kestenov med Cazinske krajine”.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here