Kako da se osjećamo sigurnije u svakodnevnom životu?

Osjećaj sigurnosti ne proizlazi samo iz materijalnih i fizičkih uslova. Ljudi kojima vjerujemo mogu imati ogromnu ulogu u tome kako se nosimo sa stresom, promjenama i neizvjesnošću

(Foto: Ilustracija, Elizabeth Westover, Unsplash)

Osjećaj sigurnosti jedna je od osnovnih ljudskih potreba, ali ne postoji samo jedan oblik sigurnosti koji je dovoljan za miran i stabilan život. Možemo se osjećati fizički bezbjedno, a istovremeno biti zabrinuti zbog finansija, posla, odnosa sa drugim ljudima ili budućnosti. S druge strane, neko može imati relativno stabilnu materijalnu situaciju, ali se osjećati nesigurno zbog nedostatka samopouzdanja ili straha od donošenja važnih odluka. Zbog toga je sigurnost najbolje posmatrati kao skup različitih elemenata koji zajedno stvaraju osjećaj kontrole, stabilnosti i povjerenja u sopstvene sposobnosti. Iako nije moguće ukloniti svaki rizik iz života, moguće je razviti navike i postupke koji pomažu da se sa neizvjesnošću lakše nosimo.

Fizička sigurnost počinje svakodnevnim navikama

Briga o fizičkoj sigurnosti često se povezuje sa velikim opasnostima, ali najveći broj korisnih mjera zapravo predstavlja dio svakodnevnih navika. Zaključavanje vrata, provjera električnih uređaja, pažljivo kretanje u saobraćaju, korištenje zaštitne opreme pri radu i poznavanje osnovnih pravila prve pomoći samo su neki od načina da smanjimo rizik od neprijatnih situacija. Sigurnost doma zavisi od toga koliko je prostor dobro održavan, što je važno imati na umu ako razmišljamo o renoviranju. Ispravne brave, rasvjeta oko ulaza, funkcionalni detektori dima i uredne električne instalacije mogu biti važni za stvaranje bezbjednijeg okruženja. Pri tome nije potrebno pretjerivati sa zaštitnim mjerama niti pokušavati predvidjeti svaki mogući scenario. Mnogo je korisnije identifikovati realne rizike koji postoje u našem svakodnevnom okruženju i postupno ih smanjivati.

Zdravi odnosi stvaraju emocionalnu sigurnost

Osjećaj sigurnosti ne proizlazi samo iz materijalnih i fizičkih uslova. Ljudi kojima vjerujemo mogu imati ogromnu ulogu u tome kako se nosimo sa stresom, promjenama i neizvjesnošću. Zdravi odnosi podrazumijevaju poštovanje, otvorenu komunikaciju, spremnost na kompromis i osjećaj da možemo izraziti svoje mišljenje bez straha od ponižavanja ili stalnog osuđivanja. Porodica, partner, prijatelji i kolege mogu predstavljati važnu mrežu podrške, ali je važno njegovati odnose u kojima postoji uzajamnost. Ne treba očekivati da jedna osoba bude odgovorna za sve naše potrebe. Umjesto toga, korisno je imati više izvora podrške i razvijati sposobnost da i sami budemo oslonac ljudima koji su nam važni.

Finansijska stabilnost donosi osjećaj kontrole

Novac je jedan od najčešćih izvora nesigurnosti, posebno kada prihodi variraju ili kada ne postoji dovoljno prostora za neočekivane troškove. Iako niko ne može u potpunosti predvidjeti buduće finansijske okolnosti, moguće je napraviti sistem koji smanjuje pritisak i povećava osjećaj kontrole. Prvi korak može biti jednostavno praćenje prihoda i rashoda. Kada znamo koliko novca svakog mjeseca odlazi na osnovne potrebe, dugove, štednju i povremene troškove, lakše je procijeniti koje su naše realne mogućnosti. Važno je razlikovati potrebe od troškova koji nisu neophodni, ali istovremeno nije potrebno potpuno odustati od stvari koje nam donose zadovoljstvo. Važno je razmišljati i o budućnosti i obezbijediti finansijsku sigurnost i sebi i porodici, a u tome vam mogu pomoći odgovarajuće životno osiguranje i kalkulator koji olakšava izbor najbolje moguće police. Najzad, važno je imati na umu da je cilj napraviti održiv finansijski plan koji možemo dugoročno pratiti, a ne samo zadovoljiti trenutne potrebe.

Digitalna sigurnost postaje dio svakodnevnog života

Sve veći dio privatnog i poslovnog života odvija se putem interneta, zbog čega digitalna sigurnost više nije pitanje samo za stručnjake koji se bave tehnologijom. Naši nalozi, fotografije, dokumenti, komunikacija i finansijske informacije mogu imati veliku vrijednost, pa je važno zaštititi ih od neovlaštenog pristupa. Jedna od osnovnih mjera jeste korištenje snažnih i različitih lozinki za važne naloge. Ako je moguće, korisno je uključiti i dodatnu provjeru identiteta, posebno za elektronsku poštu, finansijske servise i druge naloge koji sadrže osjetljive informacije. Pažnja je potrebna i prilikom otvaranja poruka, linkova i priloga. Prevaranti često pokušavaju stvoriti osjećaj hitnosti kako bi korisnik reagovao bez razmišljanja. Zbog toga treba zastati i provjeriti izvor poruke prije nego što unesemo podatke ili izvršimo određenu radnju.

Samopouzdanje i priprema jačaju unutrašnji osjećaj sigurnosti

Jedan od najvažnijih, ali često zanemarenih oblika sigurnosti jeste povjerenje u vlastitu sposobnost da se osoba izbori s problemima. Ne možemo kontrolisati sve što će se dogoditi, ali možemo razvijati znanja, vještine i navike koje nam omogućavaju da bolje reagujemo. Učenje novih vještina, razvijanje profesionalnih kompetencija, fizička aktivnost, kvalitetan odmor i održavanje svakodnevne rutine mogu doprinijeti osjećaju stabilnosti. Važno je postavljati realne ciljeve i primjećivati vlastiti napredak. Osoba koja vidi da je ranije uspješno riješila određene probleme lakše će vjerovati da može pronaći rješenje i za nove izazove. Samopouzdanje ne znači vjerovati da ćemo uvijek biti u pravu ili da nam se ništa loše neće dogoditi. Ono znači prihvatiti činjenicu da ponekad nećemo imati potpunu kontrolu, ali da možemo učiti, tražiti pomoć i prilagođavati se okolnostima.

Kada znamo kome možemo vjerovati i ako imamo osnovni plan, lakše je sačuvati mir čak i u zahtjevnim periodima. Sigurnost se zato ne gradi jednom velikom odlukom, već nizom malih i dosljednih koraka koji vremenom stvaraju stabilniji, organizovaniji i kvalitetniji život. (Piše: Velibor ŽIVKOV)

Podijeli

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *