Stjenica u Sarajevu nije bilo godinama. Nažalost, ovi insekti su se u posljednje dvije godine počeli vraćati i nastanili su veliki broj kuća u KS-u. Gotovo svakodnevno Sanitacija prima pozive zabrinutih građana, koji ne mogu izaći nakraj sa stjenicama. Najčešći pozivi stižu iz općina Novi Grad i Ilidža.
Koferi i turisti
– Brojni faktori su uticali na povratak ovih insekata. Jedan od njih su klimatske promjene, ali ima i faktora na koje svi mi možemo utjecati. Stjenice se mogu uvući u svaki dom, prijete i na putovanjima, a kući se mogu donijeti čak i u koferima. Njihovu pojavu uzrokovao je i veliki broj turista posljednjih godina, posebno iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, ali i odlasci naših građana tamo. Naravno, jedan od rizikofaktora je i veliki broj migranata iz tih zemalja. Iako se najčešće nalaze u kaučima, madracima, nadmadracima, drvetu unutar kauča, mogu se prenositi i preko odjeće, kaže Elma Pašagić, rukovodilac tehničke službe Sanitacije.
Kada čovjek legne na površinu na kojoj se nalaze stjenice, one oživljavaju i hrane se krvlju domaćina
Stjenice su veoma otporne. Bez hrane i zraka mogu dugo i oživljavaju kada dođu u dodir s prirodnim domaćinom, čovjekom. Ugrizi stjenica obično su iste veličine kao i ugrizi komaraca. Međutim, stjenice grizu u nizu. Na tijelu se oko ugriza može pojaviti i osip, koji može varirati od uobičajenih tragova koje insekti ostavljaju, pa sve do svrbljivih i uzdignutih crvenih područja na koži. Ugrizi stjenica mogu uzrokovati pojavu alergije, tada je potrebno potražiti liječničku pomoć. Inficiranje rana od ugriza može se javiti kao odgovor na češanje mjesta ugriza.
– Kada čovjek legne na površinu na kojoj se nalaze stjenice, one oživljavaju i hrane se krvlju domaćina, što može izazvati alergije. Jednom kada stjenice doputuju na odredište, izrazito je teško riješiti ih se. Mi ih tretiramo profesionalnim aparatom, odnosno provodimo eradikaciju pod visokom temperaturom, što se u cijelom svijetu pokazalo kao najučinkovitije i potpuno sigurno za okolinu. Ovaj proces ne mogu preživjeti ni odrasle jedinke, ali ni jajašca, jer se usisavaju pri temperaturi višoj od 60 stepeni Celzijusa. Postupak nije potrebno ponavljati, naglasila je Pašagić, koja je zabrinuta zbog kompletne epidemiološke situacije u KS-u i činjenice da ove godine nije urađena nijedna redovna, sistemska deratizacija.
Glodari
Po postulatima koje je postavila Svjetska zdravstvena organizacija, ali i struka, deratizacija se treba raditi dva puta godišnje i to u četvrtom i petom mjesecu, proljetna faza, septembar i oktobar druga faza, a između toga se radi korektivna deratizacija. Uprkos činjenici da se poduzimaju mjere prevencije i zaštite od širenja koronavirusa, nevjerovatno je da niko do sada nije poveo računa o ovome.
– Umjesto da se vrše i vanredne, interventne deratizacije, mi nismo realizovali ni redovne. Glodari su prenosioci svih vrsta virusa i bolesti i u ranijim godinama smo ih sveli na prirodni minimum upravo redovnim deratizacijama. Sada, kada je najpotrebnije, nismo imali ni proljetnu, a sve je izvjesnije da nećemo imati ni jesenju sistemsku deratizaciju, jer je tender zbog žalbe firme iz Vlasenice poništen, istakla je Pašagić.(oslobodjenje,tl)