Hodžić: Medvjed mora biti prepoznat kao nacionalno prirodno blago u BiH

0
509

Nepregledna šumska prostranstva Bosne i Hercegovine dom su tog veličanstvenog bića koje u ljudima budi strah i divljenje u isto vrijeme. U ovdašnjim krajevima najveća je krupna divljač, u šumi je neprikosnoveni vladar, a svaki lovac, planinar ili ljubitelj prirode barem je nekada naišao na tragove njegovih šapa. Iako veoma opasan, njegov neodoljiv izgled oduvijek je bio i predmetom industrije igračaka i crtanih filmova. Medvjed je nacionalno prirodno blago BiH a ovaj koji obitava na našem tlu pripada vrsti smeđeg ili mrkog (Ursus arctos L.).

Rasprostranjenost medvjeda ovisi o miru u lovištu i dostupnoj hrani te pretežno živi u visokim šumama i rjetko se spušta u niže ravničarske djelove. Medvjedu treba kvalitetno stanište na kojem će naći i mjesto za razmnožavanje. Najviše mu odgovaraju listopadne šume koje proizvode krupno sjeme (bukvica, kesten, žir), ali mu trebaju i zeljaste biljke u proljeće te šumski plodovi (maline, kupine, borovnice) u ljetnom periodu.

Plješevica, Grmeč, Golija, Klekovača, Šator, Kozara, Konjuh, Prenj, Romanija, Čvrsnica, Vran, Vranica, Jahorina, Čabulja, Treskavica, Bjelašnica, Igman, Raduša, Vlašić, Maglić, Vučevo i Zelengora, samo su neke od ovdašnjih planina čijim šumama hodi ta fascinantna životinja.

Predsjednik Saveza lovačkih organizacija u BiH i glavni federalni inspektor za šumarstvo Muhamed Hodžić otkrio je u razgovoru za Fenu brojne detalje medvjeđeg života, ali i često nelogične prepreke, uglavnom administrativne i političke prirode, koje sprečavaju bolje upravljanje i zaštitu njihove populacije uprkos istinskim naporima iskrenih zaljubljenika u tu krupnu divljač i prirodu uopće.

Mnoga su pitanja u toj oblasti neriješena, ali i uslovljena kompliciranom državnom strukturom. Zakonska regulativa, nepostojanje specijaliziranih centara za pružanje pomoći i njegu medvjeda, finansijska osnova, samo su neka od njih.

Najbrojnija populacija medvjeda živi na sjeverozapadu Evrope, u Skandinaviji, dok se u šumama na tlu naše države, prema podacima iz lovno-gospodarskih osnova, kao i podataka o proljetnom prebrojavanju, pocjenjuje na oko 1.000 jedinki. No, Hodžić smatra da taj podatak nije stopostotno tačan, te je prema izvorima kojima on raspolaže ubijeđen da BiH ima izmedu 600 i 700 jedinki.

Posljednjih dana u fokusu javnosti bilo je nekoliko slučajeva uginuća medvjeda, čemu su uzrok bili trovanje i povreda. Ti nemili događaji pokrenuli su lavinu pitanja o razlozima takvih dešavanja, sve češćih susreta medvjeda sa ljudima posebno u seoskim područjima, kao i načinima njihove zaštite i pružanja pomoći.

Hodžić naglašava da se to pitanje mora gledati s dva aspekta – izuzev sve brže i kompletnije urbanizacije okolnih naselja i prirodnih dobara što utiče na gubitak prirodnih staništa divljih životinja, tu je i činjenica da je životinjski svijet u proljeće i rano ljeto biološki najaktivnije razdoblje jer su april i maj mjeseci pravog “baby booma” u prirodi. To, dodaje Hodžić, neminovno rezultira i učestalijim susretima ljudi s divljim vrstama ponekad i u samom gradu, a posebno u ruralnim dijelovima kada neminovno dolazi i do sukoba između stočara i krupnih predatora, koji u tim mjesecima intenzivno traže hranu jer pored sebe imaju i mladunce.

– Ponekad i medvjed može biti posljedična šteta ovog sukoba jer čobani znaju ostaviti zatrovano truplo ubijene stoke kako bi se riješili svog velikog neprijatelja najčešće vuka, ali kako je medvjed omnivor, može biti žrtva ovog mamca – ističe on.

Njegovo prenamnoženje također može uticati na češće napade medvjeda na pčelinjake ili stoku, što ponovo dovodi do sukoba s vlasnikom te, navodi Hodžić, nisu rijetki slučajevi ostavljanja klopki u obliku omči, a moguće i mamaca s otrovom.

No, tu je i još jedan problem u ovoj oblasti – medvjed je zaštićena vrsta u Federaciji BiH, pa lovci nemaju pravo upravljanja tom divljači, dok u Republici Srskoj nije. Na državnom nivou ne postoji zakonska regulativa koja definiše tu oblast, poput plana upravljanja krupnim zvijerima. Način zaštite medvjeda definiran je entitetskim propisima – u RS-u je to Zakon o lovstvu, a u FBiH Zakon o lovstvu i Zakon o zaštiti prirode te Crvena lista za FBiH. Sve to, svakako, stvara dodatne probleme u rješavanju mnogih pitanja.

Savez lovačkih organizacija u BiH pokrenuo je više inicijativa za izradu Akcionog plana upravljanja krupnim predatorima, kao i izmjenu zakonskih prijedloga u tom dijelu.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here