Putinov zastupnik prijeti: Raketirat ćemo nizozemske luke, Europa će ostati bez nafte

Andrej Guruljov polako, ali sigurno preuzima ulogu glavnog retoričkog pit bula ruskog režima na državnoj televiziji. Ovaj zastupnik ruske Dume iz vladajuće stranke Ujedinjena Rusija i umirovljeni general, odnosno zamjenik zapovjednika ruske Južne vojne oblasti, već se prošlog tjedna proslavio prijetnjom da će, ako zbog trenutnog ekonomskog spora između Litve i Rusije oko Kalinjingrada izbije treći svjetski rat, Rusija prvo pogoditi London.

Nastupajući u emisiji na državnom Kanalu 1 objasnio je da će London biti prva meta jer je “kristalno jasno da prijetnja svijetu dolazi od Anglosaksonaca”. Zaprijetio je i da će uništiti sve svemirske satelite i sustave proturaketne obrane zemalja NATO-a, a da će zapadnoj Europi u ovoj “operaciji uništavanja kritičnih mjesta” uništiti i “sva mjesta za opskrbu energijom”.

A onda je dva dana kasnije, u subotu, dalje razradio svoje, odnosno ruske apokaliptične planove za uništenje Zapada, a prvenstveno Europe u svjetskom ratu.

“Mi savršeno dobro razumijemo da se, kad oružane snage ostvare ciljeve koje im je postavio predsjednik i dosegnu zapadne granice Ukrajine, ostalo sigurno neće vrtjeti oko Ukrajine. Tema je najavljena prošle jeseni, jasno ju je formulirao predsjednik (Vladimir Putin), svi europski lideri su obaviješteni kao i naši takozvani ‘partneri’. Svi su znali za to”, počeo je Guruljov svoje izlaganje.
Guruljov: Probit ćemo koridor kroz Litvu do Kalinjingrada

“Vojna prisutnost mora biti uspostavljena na granici s Bjelorusijom, u Kalinjingradu već postoji i borbeno je sposobna. Njom se potencijalno može stvoriti sigurni koridor za naš lanac opskrbe prema Kalinjingradu. On bez sumnje mora biti stvoren”, ustvrdio je govoreći upravo o koridoru Suwalki, južnom graničnom teritoriju Litve između Bjelorusije i Kalinjingrada.

Taj pojas mnogi smatraju svojevrsnom Ahilovom petom, odnosno najranjivijom točkom istočnog krila NATO-a, budući da bi ga Rusija mogla lako i brzo osvojiti i tako odsjeći Litvu, Latviju i Estoniju od ostatka saveza.

To bi, u slučaju da se Putin odluči na neku novu “specijalnu vojnu operaciju” u tim zemljama, poput invazije koju je pokrenuo na Ukrajinu, značilo da bi NATO-u bilo mnogo teže obraniti ih u svjetskom ratu koji bi izbio, budući da članak 5 Sjevernoatlantske povelje jamči zajedničku obranu napadnutih članica saveza.

Rusija je već zaprijetila Litvi zbog nedavne najave blokade željezničkog prometa preko njenog teritorija prema Kalinjingradu u slučaju roba koje su obuhvaćene europskim sankcijama. No kako je litvanska premijerka Ingrida Simonite pokušala objasniti, to je naprosto provođenje zajedničke odluke Europske unije i zasad se odnosi samo na prijevoz čelika i drugih metala.

Podijeli

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *