Godina koja je izmakla: Tragedija za novinarstvo!

Komitet za zaštitu novinara (CPJ) je upozorio da je, otkako su počeli prikupljati podatke 1992. godine, posljednji period najsmrtonosniji za novinare
Mediji, ilustracija
(Foto: Ilustracija, arhiva)

Bila je ovo tragična godina i za novinarstvo. Ovoliki broj ubijenih novinara i novinarki u kratkom vremenskom periodu još se nije desio.

Ubijanja su počela 7. oktobra, kada je Hamas izveo napad na Izrael u kome je poginulo 1.200 ljudi u Izraelu. Izraelske snage su odgovorile kopnenim, morskim i zračnim napadima ubijajući civile, među kojima je ogroman broj djece, ali i medijskih radnika. Ta ubistva još nisu stala. Već je ubijeno oko 20.000 ljudi, i skoro 70 novinara i novinarki, prema podacima Komiteta za zaštitu novinara (CPJ).

Međunarodne novinarske organizacije konstantno ukazuju i apeluju na prestanak ubijanja civila i zaštitu novinara, podcrtavajući da Izrael krši međunarodna pravila ratovanja koja zahtijevaju od svih zaraćenih strana da štite novinare i civile tokom sukoba. Upozoravaju da neselektivni napadi prema međunarodnom humanitarnom pravu predstavljaju ratne zločine.

Reporteri bez granica (RSF) podnijeli su Međunarodnom krivičnom sudu (MKS) prijave za ratne zločine počinjene nad palestinskim novinarima u Pojasu Gaze i izraelskim novinarom, a koji su ubijeni i ranjeni dok su obavljali svoj posao.

Komitet za zaštitu novinara (CPJ) je upozorio da je, otkako su počeli prikupljati podatke 1992. godine, posljednji period najsmrtonosniji za novinare.

Istražuju se i brojni izvještaji o nestanku, pritvaranju, ranjavanju ili prijetnjama drugih novinara, ali i o oštećenju medijskih redakcija i domova novinara.

Prozor u istinu  

Međunarodnim novinarima je i dalje zabranjeno izvještavati iz Gaze, a jedino novinari sa tog područja pokrivaju rat. Oni i putem društvenih mreža svakodnevno podižu svijest o dešavanjima na terenu, ukazujući na okrutne napade, konstantna ubijanja civila i nestašicu hrane i lijekova te pozivaju na prekid vatre.

I dalje smo živi“ – riječi su mlade novinarke Bisan Owda koja kroz svoje objave na Instagramu govori da ono što se dešava u Gazi se ne može vidjeti na vijestima, već samo osjetiti na mjestu događaja. I drugi novinari, poput Motaza Azaize, putem društvenih mreža ukazuju na brutalnost i nasilje izraelskih snaga. Njega je magazin za muškarce GQ odabrao za muškarca godine, a njegovu fotografiju koja prikazuje djevojku zaglavljenu ispod ruševina svoje kuće nakon bombardovanja izraelskih zračnih napada je magazin Time  uvrstio na listu od 100 najboljih fotografija ove godine. Motaz je rekao da, iako mu je oduvijek bila želja da se njegove fotografije nađu na toj listi, sada ne može da se raduje, ali da je ta nagrada jedan od razloga za nastavak borbe za preživljavanje.

Glasovi iz Pojasa Gaze su dodatno blokirani zbog čestih blokada u komunikacijama, odnosno prekida interneta i mobilnih usluga, čime se krši osnovno ljudsko pravo na slobodu traženja, primanja i širenja informacija i ideja putem bilo kojeg medija i bez obzira na granice. Javnost svjedoči i shadowbanningu – ograničenju vidljivosti objava korisnika na društvenim mrežama. Izvještaji upućivani Amnesty Internationalu ukazuju na cenzuru sadržaja na nekoliko platformi društvenih mreža objavljenih sa palestinskih naloga i onih koji zagovaraju palestinska prava.

Takođe, otkako je počeo rat, na internetu je došlo do poplave dezinformacija, izmišljenih i manipuliranih slika i video zapisa, osmišljenih da prevare što veći broj ljudi, o čemu su izvještavale različite organizacije.

Iranke koje prkose režimu

Do decembra 2023., u zatvorima se nalazi 521 novinar i medijski radnik, a u Kini ih je 121, što iznosi skoro četvrtinu od ukupnog broja novinara koji se nalaze u zatvorima širom svijeta.

Iran je takođe jedna od zemalja koja najviše zatvara novinare u svijetu, ali uprkos tome što ta zemlja ima jedan od najrepresivnijih režima na svijetu, nepokolebljivi otpor pojedinih novinara režimu dovodi do toga da vijesti i informacije i dalje se plasiraju javnosti, kako u zemlji tako i u inozemstvu.

I u ovoj godini se govorilo o protestima iz 2022. koji su u Iranu uslijedili nakon smrti 22-godišnje Mahse Amini koja je nakon što je uhapšena zbog nošenja hidžaba na ”neprikladan način” preminula. Nakon protesta uhapšeno je više desetina novinara i novinarki zbog izvještavanja o protestima, a Iranke u zatvorima su seksualno i fizički bile zlostavljane, o čemu je pisala aktivistica i novinarka Narges Mohammadi. Mohammadi je proglašena dobitnicom Nobelove nagrade za mir ove godine zbog svoje “borbe protiv ugnjetavanja žena u Iranu”, hrabrosti i odlučnosti. Narges je takođe dobitnica Svjetske nagrade za slobodu medija UNESCO/Guillermo Cano za 2023. godinu. Pored nje, još dvije novinarke iz Irana: Niloofar Hamedi i Elaheh Mohammadi su dobile istu nagradu.

Niloofar Hamedi je novinarka koja je objavila vijest o smrti Mahse Amini nakon policijskog pritvora 16. septembra 2022. i nalazi se u iranskom zatvoru Evin od septembra 2022. godine. Elaheh Mohammadi novinarka je koja je izvijestila o sahrani Mahse Amini, a od septembra 2022. je takođe zatočena u zatvoru Evin, kao i Narges Mohammadi koja izdržava kaznu od 16 godina zatvora.

U oktobru ove godine sud u Iranu je odlučio da Mohammadi bude kažnjena zatvorskom kaznom od šest godina, a Hamedi sedam. Sud ih je proglasio krivim zbog „saradnje sa Vladom Sjedinjenih Američkih Država (SAD) kao neprijateljske zemlje Irana, kao i zbog okupljanja i vođenja tajnih dogovora radi počinjenja zločina protiv sigurnosti Irana i provođenja propagandnih aktivnosti protiv Islamske Republike Iran“.

Ukrajina i poteškoće s kojima se mediji susreću

Novinari u Ukrajini se i dalje susreću sa brojnim poteškoćama otkako je počela invazija Rusije na tu zemlju u februaru 2022. Izvještaj Nacionalnog saveza novinara Ukrajine je pokazao da je glavni problem u ponovnom pokretanju rada lokalnih novina finansijska nestabilnost, s obzirom na to da je prosječna dužina prisilnog prekida rada medija u Ukrajini zbog ruske okupacije bila šest mjeseci. Nedostaci su i manjak ljudskih resursa, tehničke opreme i nestanci struje.

Novinari, organizacije za slobodu medija i sindikati potpisali su izjavu u kojoj osuđuju ratne zločine koje je Ruska Federacija počinila nad novinarima i novinarkama u Ukrajini i pozvali su na hitnu akciju kako bi se počinioci pozvali na odgovornost.

Rusija je nastavila da hapsi novinare, a Alsu Kurmasheva i Evan Gershkovich su prvi američki novinari uhapšeni u Rusiji od kraja Hladnog rata. Međunarodne organizacije su upozoravale da Kremlj nastavlja da cilja novinare pod apsurdnim optužbama iako samo rade svoj posao.

GenAI tehnologija osvaja svijet

Iako se alati generativne umjetne inteligencije (generative arificial intelligence – genAI) koriste unazad nekoliko godina, veću popularnost su stekli u ovoj godini. Novinarima mogu da pomognu u bržem obavljanju posla, ali sa sobom nose i različite izazove, kao što je mogućnost širenja dezinformacija ili plagijata.

Neke redakcije iz svijeta su prošle godine izradile i smjernice o tome kada i kako koristiti alate genAI, kao što je ChatGPT, dok je Austrijska novinska agencija APA automatizovane procese počela koristiti od 2019. i jedan je od prvih medija u Evropi koji je razvio smjernice za korištenje genAI u novinarstvu.

Da umjetna inteligencija donosi prijetnje integritetu informacija smatraju Reporteri bez granica zbog čega su u novembru predstavili Parisku povelju o umjetnoj inteligenciji i novinarstvu. Povelja definiše etiku i principe koje bi novinari, redakcije i medijske kuće širom svijeta trebali prisvojiti i primijeniti u svom radu prilikom korištenja AI. Povelja definiše deset ključnih principa za očuvanje integriteta informacija i očuvanje društvene uloge novinarstva. Između ostalog, osnovni principi nalažu da etika mora upravljati tehnološkim izborima unutar medija, da ljudsko djelovanje mora ostati centralno u uređivačkim odlukama, kao i da mediji moraju učestvovati u globalnom upravljanju AI i braniti održivost novinarstva kada pregovaraju s tehnološkim kompanijama.

Na nivou Evropske unije (EU) se radi na zakonu o AI, a početkom decembra su zvaničnici EU postigli politički sporazum o prvim sveobuhvatnim pravilima o umjetnoj inteligenciji na svijetu, koji je Evropska komisija predložila u aprilu 2021.

Zakon o umjetnoj inteligenciji je skup propisa osmišljenih da upravljaju tehnologijom u EU, a primjenjivat će se na skoro 450 miliona stanovnika EU, dok stručnjaci kažu da bi se uticaj ovog akta mogao osjetiti i šire.

Borba sa finansijama i pad medijskog pluralizma

Prisutno je sveukupno pogoršanje situacije medijskog pluralizma širom Evrope, pokazali su to rezultati Monitoringa medijskog pluralizma. U izvještaju se napominje da, iako je fizička sigurnost općenito poboljšana, uglavnom zbog slabljenja pandemije COVID-19 i manjeg broja protesta povezanih s napadima na novinare, „online zloupotreba je u stalnom porastu, često dolazeći od političke elite koja treba da pomogne u stvaranju sigurnih i povoljnih uslova za nezavisno novinarstvo”.

Uslovi rada su takođe ostali problematični u nekoliko zemalja u kojima se vršila procjena, pri čemu su novinari bili primorani da se samozapošljavaju.

Otkazi i štrajkovi su zabilježeni u ostatku svijetu, a tradicionalni američki mediji se bore jer su se čitatelji okrenuli platformama društvenih mreža, a prihodi od oglašavanja su pali.

U EU je postignut još jedan politički sporazum a koji se tiče zakona za zaštitu slobode medija, medijskog pluralizma i uređivačke nezavisnosti u EU.

Evropski akt o slobodi medija (EMFA) uspostavit će zajednički okvir za medijske usluge na unutrašnjem tržištu EU i uvesti mjere koje imaju za cilj zaštitu novinara i medijskih provajdera od političkog uplitanja, a istovremeno će im olakšati rad preko granica u EU.

Da li će ova zakonska rješenja zaštiti medijski pluralizam i novinarstvo, znat ćemo u godinama koje dolaze.

Podijeli

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *